Stekli su isti vretenasti oblik tijela i sposobnost da se kroz vodu probijaju repovima nalik perajama. Njihova brzina i pokretljivost nadilaze i sposobnosti oceanskih morskih pasa – njihovih najvećih neprijatelja. Istodobno su zadržali sva najistaknutija obilježja svojih kopnenih predaka: stalnu tjelesnu temperaturu, pluća za disanje i othranjivanje mladih majčinim mlijekom.
Njihovi su najbliži srodnici veliki kitovi: ogromna stvorenja poput plavetnih kitova, koji su ujedno danas najveća živuća stvorenja. Dupini su mali kitovi zubani koji se hrane uglavnom ribom i lignjama – iako najveći dupin, kit ubojica ili orka, progoni i tuljane pa i druge dupine. Dupini su se s vremenom toliko prilagodili životu u vodi da su na kopnu potpuno bespomoćni. Oblikom tijela, dupini nalikuju torpedu s minimalnim izbočenjima. Njihove su uške i stražnji udovi u potpunosti nestali, spolni organi i mužjaka i ženki nalaze se unutar tijela, a prednji udovi preoblikovani su u peraje koje daju stabilnost. Rep je produžen u široke, ukrućene peraje.
Koža im je svilenkasta, glatka i u potpunosti bez dlake pa lako klize kroz vodu. Svaka izbočina na tijelu zaobljena je debelim slojem sala koji ih izolira od pretjeranog gubitka topline i energije.
Dupini ponekad izvode spektakularne skokove tijekom kojih im se pruža mogućnost udisanja zraka. Oni rijetko duboko rone pa uglavnom nemaju potrebe za velikim rezervama zraka u svome tijelu – pola sekunde iznad vode dovoljno je za ponovnu opskrbu. Dupini obično love u osunčanim slojevima oceana, uglavnom u bistrim vodama, pa im je vid izuzetno važan. Svako oko ima izrazito prilagodljivu leću koja omogućava fokusiranje predmeta i pod vodom i u zraku. Iako su im oči važne, uši su zapravo ključni organi u osjetilnom svijetu dupina. Jedva su vidljive na p
ovršini tijela, i to kao mali otvori iza očiju, ali su djelotvorne i dobro prilagođene hvatanju zvukova koji se šire pod vodom. U prostoru se, poput šišmiša, snalaze ispuštajući neprekidan tok ultrazvučnih signala koji se odbijaju od čvrstih objekata i vraćaju kao odbijeni zvuk.
Dupini se hrane uglavnom ribom i lignjama. Vrste kratke njuške i rijetkih zubi radije progone lignje, a kljunaste vrste s brojnim malim zubima hrane se uglavnom ribom. Izuzetak je od ovog pravila kit ubojica, izuzetno veliki dupin koji se specijalizirao za napad na toplokrvne morske životinje: tuljane, pingvina i druge vrste kitova.
U Tihom oceanu vitki prugasti dupini često love zajedno. Ovim miješanim jatima često se pridružuju tune – velike, brze, grabežljive ribe koje se hrane na isti način kao i dupini. Tako su raspoređene da uvijek ugrabe svoj dio plijena, a zahvalnost će pokazati upozoravajući dupine na nailazak morskih pasa. Morski psi nisu najopasniji za dupine i tune. Velika opasnost prijeti i od ribarskih brodica koje love širom Tihog oceana. Ribari iščekuju nailazak dupina iako vrebaju tune koje plivaju ispod njih. Zajedno s ribom na palubu izvlače i dupine koji uglavnom stradaju od opreme ili težine mreže.
Proteklih su godina pokrenute akcije za zaštitu dupina i one su izborile i određeni napredak. Tako su danas mreže često opremljene vidljivim pločama koje dupini vide i preskoče, a u nekim slučajevima prisutni su i ronioci i brodice koji pomažu dupinima da se izvuku iz klopke. Nažalost, usprkos tome svake godine veliki broj dupina pobiju ribolovci, a još ih više ugiba u ogromnim mrežama koje se svake noći bacaju u oceanima širom svijeta.
