U prilogu su fotografije proizvoda mojih učenika i opis aktivnosti tijekom nastave. Kao i već opisani elementi formativnog praćenja: kriteriji uspješnosti, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje, niže predstavljeni elementi također, imaju ključnu ulogu u osiguravanju kvalitetne nastave u skladu sa smjernicama modernog školstva. Učenici u razredu, gdje se metode suvremene nastave ispravno koriste, imaju povjerenja iskazati svoje misli, osjećaje, potrebe, imaginacije, opažanja, osjećaju se prihvaćenim, sigurnima, dopušteno im je zabuniti se i napraviti pogreške. Sve to stvara okruženje za odgoj samouvjerenih i slobodoumnih pojedinaca koji će, po mom mišljenju, jednom uspjeti u društvu. Komljanc (2008.), koji se deset godina bavi formativnim praćenjem u Sloveniji, definira to kao pedagoški dijalog za jednoglasno zajedničko praćenje učitelja i učenika, kontroliranje i usmjeravanje razvoja učenja pojedinca, kako bi se poboljšao učinak učenja u procesu učenja te da bi procjena o vrijednosti naučenog na kraju učenja bila što je moguće korektnija.
Uvod
Učitelj mora poznavati svoje učenike, njihove individualne razlike, sposobnosti učenja i interese i uzeti u obzir znanje pojedinca prije nego što počne organizirati aktivnost. S učenicima, tijekom sati, otvorenim i problematičnim pitanjima, potiče razmišljanje i dijalog, u kojem imaju dovoljno vremena za razmišljanje i razvoj svojih ideja. One mogu biti samo djelomično točne ili čak netočne. Zadatak je učitelja dati učeniku povratnu informaciju, potaknuti, motivirati, probuditi zanimanje za njih. On mora nastojati da ne davati negativne ili pozitivne prosudbe o odgovorima učenika. Više o tome pročitajte pod povratnim informacijama.
Moramo znati da je formativno praćenje proces, a ne događaj, pitanje na papiru ili mrežnoj stranici. Provedba strategija formativnog praćenja u učionici podržana je različitim alatima koji imaju višestruku namjenu. Uz pomoć učitelja, alati pružaju informacije potrebne za dobru provedbu lekcije i pomažu učeniku pravilno procijeniti i ocijeniti što je potrebno poboljšati.
Elementi formativnog praćenja
Povratna informacija
Grant Wiggins (2012.) definira povratnu informaciju kao informaciju o tome kako napredujemo u našim nastojanjima da postignemo cilj. Važno je da povratna informacija budu pravodobna, prikladna, zajednička, razumljiva, jasna, povezana s ciljevima učenja i kriterijima uspješnosti, konkretna i korisna. Na kraju je potrebno da uključuje prijedlog kako poboljšati postignuće ili proizvod (Holcar Brunauer i dr., 2016.).
Kako bi povratne informacije bile važeće i kako bi se osiguralo da su prihvaćene i primijenjene, moramo znati više o tome kako učenici u školi postavljaju ciljeve upravljanja i kontrole te kako nastavnici i učenici postavljaju ciljeve učenja jer oni mogu poboljšati i povećati vrijednost povratnih informacija za napredak prema cilju. Pojam osobnih rekorda i izazov, predanost, povratne informacije o napretku i sposobnosti učenika za ocjenjivanje važni su za učinke povratne informacije (Absolum i dr., 2009.). Jedan bi od najvažnijih učeničkih rezultata nastavnih sati trebao biti razvijanje osjećaja svijesti u vezi s povratnim informacijama.
Slika 1.,2.: Kocke, povratna informacija učitelju, 5.razred Jurij Cvitanič OŠ Markovci
Učenici su sami napravili kocke. Površine su kocki oblijepili različitim bojama i odlučili se kakvo značenje ima koja boja. Koristimo ih tijekom nastave iz svih predmeta jer s njima učenici poručuju učitelju kako rade ili znaju, razumiju, imaju li problema i trebaju li učiteljevu pomoć. Posebno mi je bilo zanimljivo što su se odlučili za legendu „Znam, spreman sam pomoći učeniku/učenici iz razreda“. To pokazuje visoku razinu međusobnog razumijevanja i svijesti kako određeni učenici trebaju dodatnu pomoć. Često su uzajamne povratne informacije učenika vrlo važne i možda učinkovitije od povratne informacije odnosno pomoći učitelja.
Slika 3.: Akcija mozga, samovrednovanje i povratna informacija učitelju, 5.razred Jurij Cvitanič OŠ Markovci
Na satu likovne umjetnosti, učenici su izradili pomagalo koje pokazuje njihove aktivnosti u razredu. Koriste ga kod svih predmeta. Nazvali su ga akcijom mozga. Na kraju lekcije ili dana, učenik ocijenjuje odnosno samovrednuje svoj trud i angažiranje na svakom pojedinačnom satu. Crvena boja označava malu aktivnost, žuta srednju i zelena maksimalnu aktivnost. Na uzici svaki učenik za sebe određuje s označavanjem kvačice koliko je bio aktivan. Tako samoanalizira svoj procesa učenja i daje povratnu informaciju učitelju o svojem trudu. Učenici su to vrlo dobro prihvatili i imaju dodatnu motivaciju tijekom rada.
Dokazi
Dokazi su izvor podataka i zaključci koji se odnose na proces učenja i postignuća učenika. Prikupljanje dokaza omogućuje učitelju uvid u razumijevanje i učenje učenika. Na temelju dokaza učitelj prilagođava nastavni proces odabirom različitih aktivnosti za učenike. Budući da se učenje odvija u različitim područjima, postoje i različite vrste dokaza. Ključno je pitanje kod svakog dokaza koja znanje i vještine pokazuju učeniku u odnosu na planirane ciljeve učenja, odnosno ciljeve nastave (Holcar Brunauer i sur., 2016.).
Svrha je prikupljanja dokaza o učenju utvrđivanje odnosa između trenutnog i željenog znanja. Prikupljeni dokazi pomažu učitelju da uspostavi daljnje korake učenja i usmjerava procese učenja učenika. Svrha je raznovrsnih aktivnosti i prikupljanja dokaza praćenje razumijevanja i napretka učenika. Rasprave i zadaci u razredu trebali bi omogućiti stjecanje raznolikih dokaza o učenju (Dochy 1996.).
Kod predmeta društvo bavimo se prirodnim geografskim jedinicama Slovenije. Upoznajemo alpski svijet, predalpski svijet, svijet dinarsko-kraški, panonski i sredozemni. Pružam učenicima mogućnost da postanu turistički vodiči širom Slovenije. Svatko tko želi, može sam stvoriti upute za vođenje turista iz inozemstva ili drugih dijelova Slovenije. Učenici su mogli odabrati bilo koji svijet i napraviti promotivni materijal. Učenici su govorno nastupali i predstavili se u ulozi turističkog vodiča po Sloveniji. Već su pri usvajanju materije o prirodnim jedinicama Slovenije razmatrali odabir materijala i prikupljali ideje. Nakon faze planiranja uslijedila je faza dizajniranja i izrade brošure, prikupljanje materijala, priprema i spremanje govornog nastupa na temelju unaprijed definiranih kriterija uspješnosti. Tražili su savjete i pomoć od učitelja iz različitih predmetnih područja, roditelja, prijatelja… Prikladnost sadržaja i nastupanje potvrđivali su različitim povratnim informacijama (vršnjačke, učiteljeve, roditeljske…). Slijedio je nastup turističkih vodiča, kada su druge učenike iz razreda (putnike) vodili po odabranoj prirodnoj jedinici i predstavili im glavne karakteristike i ljepote koje su im se najviše utisnuli u sjećanje.
Pitanja za potporu učenju
Dobra su pitanja ona koja promišljeno i planirano potiču učenikovo razmišljanje i njegov proces učenja. Preduvjet su za učinkovit proces učenja, odnosno za učenje i definiranje kako se odvija proces učenja, kako učenici postižu svrhu učenja. Dobra pitanja povezana su sa svrhom učenja i usmjeravaju učenike na zaključivanje, kritičko mišljenje i promatranje. Pitanja su vrlo važna, jer s njima utvrđujemo što učenici već znaju, kako razmišljaju i što ih zanima. Dobra pitanja moraju biti otvorena, a ne zatvorena. Za zatvorena je pitanja karakteristično da već donekle vodimo učenika do točnog odgovora. Kao primjer zatvorenog pitanja mogli bismo navesti pitanje: „Ili imaš još neku drugu opciju?“. Učenici će na ovo pitanje odgovoriti s da ili ne. Dobro pitanje, na primjer, moglo bi glasiti: „Koje ti se opcije još nude? Gdje vidiš rješenje? Što bi mogao učiniti?“ itd.
Slika 7.: Kućica pitanja, društvo 5.razred, Jurij Cvitanič OŠ Markovci
Učenici su nakon završenog nastavnog sklopa kod predmeta društvo pokušali postaviti pitanja. Pročitali smo sva pitanja i raspravljali o njima. Utvrdili smo da je većina pitanja na višoj razini i da su pitanja tipa: navedi, opiši, gdje, kada, zašto, u manjini. Planirajući rad i posvećujući veliku pozornost značenju pitanja, došli smo do točke u kojoj su učenici svjesni da nije lako postaviti dobro pitanje. Bilo nam je potrebno dulje vrijeme da se njihova pitanja podignu do razine kada postavljaju pitanja s riječima: prosudi, ocjeni, utemelji, ispričaj svojim riječima, odbaci, dokaži, zaključi, predvidi itd.
Zaključak
Formativno praćenje napretka učenika svakako je proces koji ima mnogo komponenti. Jedna od tih je raspoloženje učitelja. Osjeća li podršku rukovodstva, roditelja i učenika? Jedan je od temeljnih razloga zašto učitelji ostaju u školi i nastavljaju poučavati podrška školskog rukovodstva, koje učiteljima omogućuje pozitivne učinke. Razmislite o razlozima zbog kojih bi učitelj nastavio poučavati. Autonomija učitelja, vodstvo, odnosi s kolegama, priroda učenika. Čimbenik koji uveliko objašnjava odluku je li potrebno ostati u struci ili ne, priroda je vodstva (Boyd i dr. , 2011.). Riječ je o tome kako voditelji škola motiviraju učitelje i učenike. Vodstvo usmjereno na učenje najjači je poticaj učitelju da ostane u svojoj profesiji. Vjerujem da podučavanje, u skladu s elementima formativnog praćenja, može donijeti više zadovoljstva i dobrih povratnih informacija svim sudionicima procesa učenja. Ova povratna informacija daje učitelju snage da i dalje bude onaj koji pokreće na nova znanja svoje učenika, svoje male znatiželjnike.
Literatura
Absolum, M.,Flockton, L.,Hattie, J.A.C., Hipkins, R.,Reid,I.(2009). Directions for assessment in New Zealand: Developing students assessment capabilities. Wellington: Ministry of Education
Boyd, D., Grossman, P.,Ing, M., Lankford, H.,Loeb, S., Wyckoff, J. (2011). The influence of school administrators on teacher retention decision. American Educational Research Journal, 48, 303-33
Dochy, F.J.R.C. (1996). Assessment of Domain-Specific and Domain-Transcending Prior Knowledge: Entry Assessment and theuse of Profile Analysis
Holcar Brunauer A. idr. (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana, ZRSŠ
Komljanc, N. (2008). Formativno spremljanje učenja. V:M.T. Škraba (ur.), Didaktika ocenjevanja znanja. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
Wiggins, G. (2012). Seven Keys to EffectiveFeedback. Educational Leadership, l. 70, št. 1, str. 10 – 60
