Naime, partnerstvu koje je okupila OŠ Sveti Petar Orehovec cilj je povećanje vidljivosti školskog filma jer, kako je na okruglom stolu istaknula koordinatorica projekta Stojanka Lesički, školski film “umire” nakon što se prikaže na festivalima unatoč tome što ima velik potencijal za korištenje u medijskom i građanskom odgoju u školi.
Na okruglom stolu predstavljeni su i očekivani rezultati projekta. Najvažniji rezultati, kako je rečeno, bit će repozitorij filmova s temama iz građanskog odgoja, te radionice za građanski odgoj. Na tim će radionicama uvod u temu biti kratki školski film, a školski film postat će sastavni dio kurikula partnerskih škola kroz aktivnost “Vrijeme je za školski film”. Na toj će aktivnosti učenici gledati filmove, analizirati ih i zajedno sa svojim mentorima selektirat će filmove primjerene za repozitorij. Nakon gledanja filmova pisat će i kratke komentare o filmovima u različitim web 2 alatima. Više o projektu dostupno je na blogu projekta na https://smallstepforafilm.wordpress.com/.
Na okruglom stolu mentorima filmskih skupina pozvanih na Reviju, predstavljeno je i kako se građanski i medijski odgoj provode u partnerskim zemljama. Poljska je jedina od partnerskih zemalja gdje je građansko obrazovanje obavezan predmet, no prema riječima koordinatorice Jolante Serafin, poljski je obrazovni sustav poprilično nedefiniran u vezi s medijskim obrazovanjem i nema preciznih naputaka kako ga provoditi. U Španjolskoj su i medijski i građanski odgoj izborni predmeti, dok Italija kao i Hrvatska oba ova odgoja provodi međupredmetno i kroz projektne aktivnosti.
Okrugli stol održan je u organizaciji HFS-a. Prisutna predstavnica HFS-a Ana Đordić, profesorica hrvatskog jezika i izbornog predmeta filmska umjetnost u XIII. gimnaziji u Zagrebu, ujedno i moderatorica okruglog stola, založila se za uvođenje medijske pismenosti kao posebnog predmeta. Mr. sc. Domagoj Morić, predstavnik Hrvatskog foruma za slobodu odgoja i GOOD inicijative naglasio je da se inicijativa zalaže za uvođenje samostalnog predmeta GOO u više razrede osnovne i srednje škole kao nadopune međupredmetnoj provedbi kako bi se mladima osiguralo vremena i prilika za iskustveno učenje. Također je napomenuo da postojeći međupredmetni način provođenja GOO izuzetno administrativno opterećenje za nastavnike. “Jako puno je popunjavanja različitih obrazaca. Mi smo za to da se administrativno opterećenje smanji jer nam se čini da je važno učenike učiti vještinama stavovima, a ne skupljati papirologiju”.
Koordinatorice spomenutog Erasmus+ projekta pozvale su prisutne da koriste rezultate njihovog projekta te da se i sami ohrabre za provođenje projekata. “Na taj način mijenjamo kurikul ne čekajući promjene odozgo” – istaknula je koordinatorica Lesički.
