Tema mobilnosti bio je phishing pa su učenici na radionicama učili o različitim vrstama phishinga te o tome kako se zaštiti od ovakvih napada koje zlonamjerni korisnici provode putem lažiranih poruka elektroničke pošte i lažiranih mrežnih stranica.
Radionicu o phishingu održao je Jakov Kiš, stručnjak iz CERT-a, nacionalnog tijela za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. Studentice komunikologije Ivana Tomić i Sara Bojić vodile su radionicu o digitalnom otisku i poučile učenike što ne smiju činiti na internetu kako ne bi ugrozile svoju sigurnost. Profesor komunikologije Danijel Labaš, govorio je što sve Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu čini u cilju uvećanja medijske pismenosti hrvatskih učenika, roditelja i učitelja u projekt “Djeca medija”.
Iako je glavni cilj ove mobilnosti bio upoznati učenike s tehnikama zaštitite od problema na internetu, mobilnost je koncipirana tako da ih upozori i na to da virtualni svijet treba biti samo dio njihovih života te da je sudjelovanje u stvarnom životu također način zaštite od problema povezanih s korištenjem internetu. Zato su na mobilnosti imali prilike sudjelovati u različitim aktivnostima na kojima im nisu potrebni njihovi pametni mobiteli.
Imali su mogućost savladavati prepreke u adrenalinskom parku, rješavati probleme kako bi izišli iz zaključane sobe Escape rooma. U školi natjecali su se u skakanju u vrećama, u tračanju s jajetom na žlici, trckanju i igranju s krpenjačom. Natjecanje u starim igrama jako im se svidjelo kao i ples koji su domaćini, u petak nakon večere, pripremili u orehovečkom Vatrogasnom domu.
Ipak najvažnija aktivnost ove mobilnosti koja ih je na nekoliko sati odvojila od njihovih mobitela i omogućila im radost zajedničke igre bio je flash mob. Tema flash moba bile su zamke koje nam donosi internet. Uz pomoć Ksenije Rožman, dramske pedagoginje Centra za mlade Ribnjak izveli su ga u Zagrebu na Trbu bana Jelačića, odjeveni u majice s natpisom “Don’t be a fish” (Ne budi riba). U performansu koji su uvježbavali svega četiri sata tijekom dva dana, na simboličan način prikazali su kako su mobiteli i internet otuđili i kako su rješenje različite aktivnosti u stvarnom životu. Tu su poruku prikazali glumeći na početku pećinske ljude, da bi na kraju došli do atomskog doba i vremena mobitela služeći se tek kamenjem i špagom kao rekvizitima.
Problem sigurnosti na internetu Erasmus+ timovi osvještavali su i pišući priče o krađi identiteta, a za najbolju su, tijekom boravka u školi, izabrali priču rumunjskog učenika Gabriela Sandua. Sva događanja na mobilnosti domaćini su dokumentirali u dva foto filma dostupna na poveznicama Film 1 i Film 2.
