Učitelji u tom procesu imaju savjetodavnu ulogu, a učenici umjesto pamćenja sadržaja iz udžbenika tragaju za znanjem u stvarnim životnim situacijama.
U islandskim školama učenici sve više uče kroz projekte jer je moto islandskog obrazovnog sustava Learning by doing, odnosno učenje kroz rad. Zagovornici takvog načina učenja su i umirovljena profesorica islandskog sveučilištu Lilja M. Jónsdóttir te Thorleifur Orn Gunnarsson, učitelj u školi te izvanredni profesor na islandskom sveučilištu. Oni su vodili tečaj na kojem su polaznicima prenijeli svoja iskustva u poučavanju kroz projekte. Prema njihovom iskustvu takav način istraživačkog učenja znatno više angažira učenike i pruža im mogućnost kritičkog razmišljanja. No, upozorili su da je vrlo važno da tema projekta bude ono što doista zanima učenika jer to će uvećati njihovu unutarnju motivaciju za angažmanom i odgovornost za proces učenja.
Zato je dosta vremena na tečaju posvećeno metodi Negotiating the curriculum odnosno dogovaranja o kurikulumu. U tom procesu učenici kroz usmene ili pismene metode najprije pojedinačno, zatim u grupama iznose svoje ideje o temi projekta. Ideje se potom usuglašavaju, a učitelj savjetima pomaže kako bi se tema projekta strukturirala kao problem koji treba ponuditi rješenja. Neka od važnih pitanja kojima učitelj usmjerava proces su: Što znate o temi…? Što biste još željeli znati…? Gdje možete pronaći informacije? Kako ćete prezentirati istraživanje? Učenici istražuju u grupama te ovakav način rada potiče suradnju, a priliku za kritičko mišljenje učenici imaju i tijekom predstavljanja rezultata jer je vršnjačko vrednovanje obavezan dio završne faze projekta koji traje po nekoliko mjeseci.
Naravno, prilikom predstavljanja, ali i u različitim fazama, projekt vrednuju i učitelji, ali ne brojčanim ocjenama jer u islandskim osnovnim školama ih nema. Opisno se ocjenjuje ostvarenje sljedećih ključnih kompetencija: izražavanje i komunikacija; kreativno i kritičko razmišljanje, nezavisnost i suradnja; korištenje medija i informacija; odgovornost i procjena vlastitog znanja.
Predavači su pojasnili da su navedene kompetencije usklađene s temeljnim stupovima islandskog obrazovanja, a to su pismenost u najširem smislu, obrazovanje za održivost, jednakost, zdravlje i dobrobit, demokracija i ljudska prava te kreativnost. Te osnovne težnje njihovog obrazovanja uočljive su i kroz predmetni kurikulum kojeg u osnovnim školama čine slijedeći predmeti: islandski jezik, danski i engleski, prirodne znanosti, društvene znanosti, sport, plivanje, umjetnost, tekstil, domaćinstvo i obrada drveta. Građanski odgoj uključen je zajedno sa zemljopisom, povijesti i religijskom kulturom u društvene znanosti, ali je i sastavni dio svih ostalih predmeta, odnosno kao i kod nas je međupredmetna tema.
Polaznici tečaja imali su priliku posjetiti dvije islandske škole te su se uvjerili da su škole i opremljene tako da učenicima omogućuju ostvarenje kreativnosti i ostalih spomenutih težnji islandskog obrazovanja. Između ostalog imaju odlično opremljene prostore u kojima učenici uče kuhati, prati rublje, raditi s drvetom i tekstilom.
Valja napomenuti da osnovne škole na Islandu traju 10 godina, a započinju u dobi od 6 godina te da učenici od 8 do 10 razreda imaju mogućnost birati 15 % tjedne nastave. Neke od aktivnosti koje mogu birati su: sport, španjolski jezik, pletenje, šminkanje, financije, popravak automobila i oblikovanje metala.
Specifičnosti islandskog obrazovnog sustava su i svakodnevna 20 minutna aktivnost čitanja na početku nastave i to sadržaja po željama učenika te ljetne radne škole, no tim će temama biti posvećeni zasebni članci. Tijekom boravka na Islandu knjižničarka Lesički je posjetila i neke od prirodnih znamenitosti ove predivne otočne države u kojoj živi svega 350.000 stanovnika. Posebno su je oduševili slapovi Gullfoss i Seljalandsfoss.
