Eksperiment se u Hrvatskoj provodi pod pokroviteljstvom CARNeta i ISE zajednice škola, čiji je član i Srednja škola Bedekovčina. Glavni pokretači eksperimenta su iz Grčke i cijeli projekt ima potporu Europske Unije.
Učenici mjere i izračunavaju Zemljin opseg po uzoru na Eratostenov eksperiment koji je proveden u 3. stoljeću pr. Kr.
Prošle godine je u eksperimentu sudjelovalo 400 škola diljem svijeta i 16 iz Hrvatske, a ove godine smo druga zemlja nakon Grčke po broju uključenih škola. Pokus se provodi u sklopu projekata Inspiring Science Education i Open Discovery Space.
Prije samog eksperimenta istražili smo što znamo o Eratostenu. Proučili smo i na koji način ćemo izvršiti izračun. Učenici 3Ga razreda pod vodstvom prof. Vladimira Rubila i Sanje Markuš izradili su prigodne plakate vezane uz eksperiment, Eratostena i našeg slavnog fizičara Ruđera Boškovića koji se također bavio istim problemom.
Grčki matematičar, geograf i astronom koji je živio u 3. st. pr. Kr. izmjerio je Zemljin opseg zapanjujuće točno – 39 600 km. Neko je vrijeme bio upravitelj glasovite knjižnice u Aleksandriji, pa su mu bile dostupne knjige u kojima je bilo pohranjeno sve znanje onog doba. Kako se već tada pretpostavljalo da je Zemlja okrugla, Eratosten je uočio da Sunčeva sjena ne pada pod istim kutom u podne 21. lipnja (prvog dana ljeta) u Aleksandriji i Sijeni (današnji Asuan).
Kut Sunčevih zraka u Sijeni je iznosio 0°, a u Aleksandriji 7,5°. Izračunao je da je to pedeseti dio kružnice, pa je udaljenost između dvaju mjesta pomnožio s 50. Danas je poznato da prema satelitskim premjerima opseg Zemlje duž meridijana iznosi 40 008 km.
Točno u 12:03:5 grupa učenika 1Ga i 1Gb razreda u pratnji prof. Sanje Videk i Daniele Usmiani , uzela je štapove duljine metar i mjerila njihove sjene na školskom igralištu. Jedna grupa je za točnije postavljanje štapa koristila i visak. Odradili smo nekoliko mjerenja u pravilnim vremenskim intervalima.
Najkraća sjena izmjerena je u 12:03:53 i iznosila je 1,0543 m.Sam izračun radi se preko kuta, koji smo dobili koristeći trigonometriju. Iznosio je: 46°30`50,8“
Izračunali smo opseg zemlje na dva načina:
- Koristeći našu udaljenost od Ekvatora koja iznosi 5101km, dobili smo da je opseg zemlje 39479,64 km što ne predstavlja veliko odstupanje od stvarnog opsega zemlje koji iznosi 40 008 km.
- Pokušali smo se spojiti sa nekom školom koja se nalazi na približnoj zemljopisnoj dužini kako bismo na drugi način koristeći rezultate obiju škola izračunali opseg.
Najprije smo pokušali razmijeniti podatke sa, srednjom strukovnom školom Vegova ERSŠG Ljubljana i odmah smo naišli na probleme jer nam je rezultat bio sa velikim odstupanjem.
Shvatili smo da rezultati koje bismo dobili računom sa školama koje su na istoj zemljopisnoj širini i približnom meridijanu bili sa vrlo velikim odstupanjem (pogotovo zato jer je udaljenost između nas i škole u Ljubljane mala – svega 115km). Problem je naravno u tome, jer mi nismo na istoj dužini, što se očekivalo, nego na istoj širini.
Naime točnost rezultata je veća što su dvije škole udaljenije i smještene na što bližoj zemljopisnoj dužini.
Poslali smo nekoliko upita školama iz Poljske, Austrije i iz Dubrovnika – no nisu nam se odazvale da razmijenimo rezultate.
Nakon dugog čekanja – konačno smo uspjeli razmijeniti podatke sa Osnovnom školom „Manuš“ iz Splita koja se nalazi na vrlo povoljnom položaju za izračun.
Nakon što smo unijeli dobivene rezultate naših škola u formulu:
Dobili smo sljedeći izračun:
Konačan rezultat : Opseg Zemlje = 4038,23609 km. Ako usporedimo naš rezultat sa stvarnim – možemo biti jako zadovoljni.
Uključili smo se i u scenario koji je pripremila ISE zajednica.
“Bilo je poučno, bilo je interesantno i ono najvažnije – bilo je prije svega zabavno!
Veselimo se ponovnom eksperimentiranju s Eratostenom sljedeće godine!!!”
