Kroz naviku čitanja i promišljanja različitih vrsta književnih djela može se utjecati na cjeloživotno obrazovanje učenika, poticati radost čitanja, uvoditi u čitanje, razvijati vještinu čitanja, učiti kako se odnositi prema knjizi, pobuditi interes učenika za samostalno posuđivanje i čitanje knjiga i time utjecati na izgrađivanje svestrane stvaralačke osobe razvijenih sposobnosti čitanja, izražavanja, doživljavanja i vrednovanja književnih djela.Čitalačke aktivnosti učenici su željeli potaknuti i kod drugih učenika škole, lokalne zajednice i šire javnosti i potaknuti na razvijanje kulture provođenja slobodnog vremena. Na samom početku provedbe projekta u rujnu, trećaši su se veselili novim čitalačkim putovanjima, druženjima s novim prijateljima i pustolovinama.
Za potrebe projekta, učiteljica 3. c i pomoćnica u nastavi, zajedničkim su snagama naslikale kutak za čitanje koji je uljepšao učionicu. Trebalo je izabrati stih ili citat nekog pjesnika koji bi najbolje odgovarao kutku za čitanje. Izabran je citat Tina Ujevića “Knjiga nije hrana, ali je poslastica”. Na uvodnom satu lektirnog djela za cjelovito čitanje, učenici su zaključili da je svaka knjiga lijepa i zanimljiva na svoj način. Čitanje je uživanje, a pročitana knjiga bogatstvo koje nam nitko ne može oduzeti, znanje i mudrost, putovanje u daleke i nepoznate krajeve, nenametljiv prijatelj koji je s nama kada mi to poželimo… A zar prave prijatelje ne poželimo često? Čitajući knjige obogaćujemo svoj rječnik, razvijamo maštu, uviđamo što je lijepo i plemenito, odgajamo se, ulazimo u divni svijet mašte i stvarnosti, radosti i tuge, smijeha i plača, ljepote i istine. Svaka pročitana knjiga je jedan prijatelj više.
Zajedničke aktivnosti projektnih partnera za listopad i studeni bile su obilježavanje Mjeseca školskih knjižnica i Mjeseca hrvatske knjige. Povodom obilježavanja Mjeseca školskih knjižnica u goste je pozvana školska knjižničarka. Neposredno prije dolaska knjižničarke, učenici su pogledali animirani crtani film “Fantastične leteće knjige gospodina Morrisa Lessmorea”. Knjižničarka je učenike provela kroz analizu filma. Uočili su sve bitne sastavnice: od radnje, boje do zvučnih efekata. Nakon analize filma, učenicima su podijeljena pitanja na koja su pisano odgovorili i tako još jednom ponovili filmske sastavnice. Učiteljice su im pročitale i istoimenu slikovnicu prema kojoj je snimljen film. Oni su pažljivo slušali i uočavali razlike između filma i slikovnice. Svima se svidio ovakav način rada, jer su sadržaji i aktivnosti bili dinamični i zanimljivi.
Mjesec hrvatske knjige učenici 3. a obilježili su čitanjem i interpretacijom dječjeg romana I. B. Mažuranić “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Prvo su se upoznali s likom i djelom “hrvatskog Andersena” slažući puzzle. Marljivo su pratili avanture glavnog junaka tijekom njegovog sedmodnevnog putovanja. S njim su se veselili, ali i strepili za njegov život. Zabilješke iz dnevnika čitanja uvele su ih u uzbudljiv svijet malenog dječaka koji je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. U grupnom radu učenici su analizirali Hlapićev život kod majstora Mrkonje i njegov odnos prema ostalim likovima (pozitivnim i negativnim). Prepoznavali su mudre poteze majstorice kao i loše osobine i postupke Crnog čovjeka. Navodili su i načine kako i zašto bi pomogli Crnom čovjeku. Sintezu pročitane lektire proveli su tehnikom šest šešira. Najviše im se svidjela tehnika kreativnog razmišljanja gdje su primjenom različitih pristupa kao i međupredmetne teme Učiti kako učiti rješavali različite probleme. Kroz slobodno izražavanje svoga mišljenja i suradničkog odnosa i usmeno izlaganje rezultata rada, učenici su razvijali samopouzdanje. Nakon odgledanog animiranog filma “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, usporedili su knjigu i film. Na kraju su izlagali viđenja dječjeg romana putem .ppt prezentacija, različitih digitalnih kvizova i vlastitih društvenih igara.
Učenici 3. c izabrali su interpretaciju lektirnog djela za cjelovito čitanje Slavka Kolara “Jurnjava na motoru” kojega su odradili na zanimljiv i kreativan način. Donijeli su različite predmete uz pomoć kojih su prepričavali sadržaj djela, opisivali i uspoređivali likove, prepričavali djelo s promjenom završetka i u prvom licu. Oduševljeno su pratili avanture glavnog lika. Inspirirani sadržajem okušali su se u prezentaciji i izradi nove naslovnice.
Jesen je uvijek nadahnuće za pisanje pjesama i sastavaka. Trećaši su uživali u osmišljavanju šaljivih stihova o jeseni kao i u pisanju jesenskih razglednica obogaćenih pridjevima i pjesničkim slikama. Sve su to upotpunili prikladnim jesenskim pozadinama koje su uredili u digitalnom alatu Canva.
Tijekom mjeseca prosinca kutić za čitanje obogaćen je brojnim knjigama. Učenici su ih posuđivali, čitali, čuvali i vraćali kako bi ih drugi mogli preuzeti. Na panou su postavljena zaduženja pa se na taj način znalo kod koga je određena knjiga. Posuđene knjige su prezentirali prilikom vraćanja. Naglasak je bio na preporuci drugim učenicima zašto baš tu knjigu odbrati za čitanje. U razredu se ubrzo povećala čitalačka aktivnost. Natjecali su se tko će pročitati više knjiga i što bolje prezentirati ostalim učenicima kako bi ih motivirali za daljnje čitanje.
Pravi izazov za trećaše bila je interpretacija lektirnog djela za cjelovito čitanje “Sijač sreće” Božidara Prosenjaka. Prije čitanja pripovijetki, učenici su odgovarali na postavljena pitanja: Što je sreća? Gdje sreću pronaći? Kako je prepoznati? Kako je ugrabiti? Što nas čini sretnima? Što radimo da bi drugoga usrećili? Odgovore su pronašli upravo u zbirci pripovijedaka Božidara Prosenjaka “Sijač sreće”. Autor je u svojoj zbirci kratkih priča želio ukazati na iskonske vrijednosti koje treba njegovati unutar svake obitelji. Kroz mapu priče zanimljivo je bilo otkrivati osobine likova, njihove probleme i način kako su ih rješavali, redoslijed događaja, mjesto i vrijeme radnje. Uzbudljivo je bilo analizirati postupke likova na početku, u sredini i na kraju priče. Ipak, najviše su im se svidjele poruke: “Onaj tko grabi rukama prema sebi, nikad neće uhvatiti sreću. Tek kad se naučite sijati radost i ljepotu oko sebe, bit ćete pozvani na njezinu žetvu. Sreća se uzima raširenih ruku”.
Svetoga Nikolu svake godine djeca s nestrpljenjem čekaju očekujući poklone. Trećaši su pisali pismo sv. Nikoli i u njemu izrazili svoje želje. Lijepo je kad se djeca od malih nogu uče empatiji prema drugima što je izraženo u njihovim pismima sv. Nikoli. Obogaćeni znanjima, čitanjem i pisanjem riječi te novim prijateljstvima, trećaši su jedva čekali nove čitalačke izazove i avanture.
