Europski tjedan programiranja (Europe Code Week) temelji se na društvenoj inicijativi približavanja i uključivanja što većeg broja ljudi svih dobnih skupina u procese kodiranja i razvoja digitalne pismenosti i to zabavan i zanimljiv način. Učenje kodiranja pomaže nam shvatiti i prihvatiti svakodnevne tehnološke promjene razumijevanjem načina kako tehnologija funkcionira, te nas osnažuje u razvoju vještina i sposobnosti u procesu istraživanja, kreiranja i implementacije novih ideja i inovacija.
Vukovarski gimnazijalci, aktivno podržavaju ovu inicijativu i svojim sudjelovanjem u nizu aktivnosti pridonose popularizaciji programiranja ali i jačaju interes za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Programiranje nas uči računalnom razmišljanju, rješavanju problema, kreativnosti, kritičkom i analitičkom razmišljanju i timskom radu.
Kurikulum nastavnog predmeta Informatike u domeni računalno razmišljanje i programiranje ističe važnost razvijanja računalnoga razmišljanja kao univerzalne vještine koja potiče preciznost i sustavnost, a može se primijeniti u različitim područjima i u svakodnevnome životu.
S obzirom da smo i u protekle dvije školske godine organizirali niz događanja u okviru izazova CodeWeek4All i tijekom Tjedna programiranja u aktivnosti uključivali više od 200 učenika, naša škola uspješno je savladala zadani izazov i zasluženo, dvije godine zaredom, dobila Potvrdu o izvrsnosti u programerskoj pismenosti. 
Ove godine, propozicije za osvajanje Potvrde o izvrsnosti u programerskoj pismenosti su se promijenile, potrebno je uključiti 500 učenika i/ili organizirati deset događanja i/ili se povezati i uključiti suradnike iz tri europske zemlje.
Broj učenika nam je predstavljao potencijalni problem s obzirom da našu školu pohađa oko 360 učenika, pa smo priliku vidjeli u organizaciji deset različitih događanja, primjerenim dobnim skupinama koje će ju provoditi i implementacijom aktivnosti u nastavu Informatike tijekom cijelog tjedna. Za svako razredno odjeljenje pripremljena je aktivnost u trajanju 45 minuta ili 90 minuta (blok sat) ovisno o zahtjevnosti same aktivnosti.
Za izbor, a potom osmišljavanje aktivnosti pomogao nam je webinar u organizaciji Code Week 2018 @ School pod nazivom: All You Need to Know, održan 8. listopada 2018. godine te Metodički priručnik iz Informatike za srednje škole.
Nakon toga, dogovorili smo aktivnosti i prijavili ih na službenu stranicu https://codeweek.eu/add i u periodu od nekoliko sati, naše aktivnosti su odobrene, što je značilo da možemo krenuti u njihovu realizaciju.
Bilo je tu za svakoga po nešto. Nova aplikacija koju smo upoznali i primijenili, je http://ai2.appinventor.mit.edu a koja omogućuje učenicima da na jednostavan način, pomoću slaganja vizualnih blokova (objekata), kreiraju aplikacije za AndroidOS.
Učenici su prošli proces spajanja mobilnog uređaja s računalom (preporučena je bežična mreža u učionici iako je spajanje moguće preko USB ulaza), programirali svoju prvu aplikaciju koja je omogućila da u najkraćem mogućem roku kontaktiraju s roditeljem i to uz uz pomoć jednog dodira slanjem SMS poruke. Kad smo isprogramirali prvu aplikaciju, nastavili smo s programiranjem i upoznavali se s dodatnim mogućnostima online aplikacije.
Održano je nekoliko radionica vezanih za uporabu micro:bita ne samo u informatici već i u drugim nastavnim predmetima, pa smo tako u radionici Primjena micro:bita u nastavi TZK koristeći blokovno sučelje izradili Brojač koraka pri čemu program funkcionira na način da koristi akcelerometar koji registrira pokrete (svaki pokret registrira se u varijabli brojaču) i na LED ekranu, prikazuje se broj prijeđenih koraka. Izradili smo i program koji prati je li prilikom bacanja kugle/diska upotrijebljena dovoljna sila te ispisiju odgovarajuću poruku.
Micro:bit našao je primjenu i u području kemije. Biljke apsorbiraju velike količine vode iz okoline. Voda se koristi kao sirovina za kataboličke reakcije kao što je fotosinteza, kao medij za prijevoz i pružanje podrške za tkiva. Kada se biljke uzgajaju u umjetnim uvjetima važno je da se opskrba vodom regulira. Putem ove aktivnosti, Micro: bitni uređaj koristi se kao monitor vlage za biljke koje se uzgajaju te se izrađuje signal upozorenja ako vanjski senzor otkrije nisku razinu količine vode. Uz to programiran je da na osnovu razine vlage u tlu, uključuje pumpicu za zalijevanje.
U fizici, isprogramirana micro:bit računala mjerila su nasumične temperature u različitim posudama s vodom sobne temperature, vrelom vodom, ledom…. Izmjerene podatke početne (sobne temperature) i konačne (npr. u nekoj od posuda) mjere se u nasumično odabranim mjernim ljestvicama. 
Dani podaci se preračunavaju u Celzijevu ili Kelvinovu temperaturnu ljestvicu da bi se dobila razlika temperature npr. kolika je razlika temperatura prostorije i leda. Na jednostavan i zanimljiv način učenici ovom aktivnošću razvijali su sposobnost kontrole varijabli koristeći se proporcionalnom logikom.
Kreirali smo društvene igre poput Krtičnjaka, Kamen-Papir-Škare, Križić-Kružić te su učenici, stvarajući ih i u konačnici igrajući ih, usvajali i stjecali brojna znanja i vještine ne samo vezane za informatička, programerska područja, već i znanja i vještine iz područja komunikacije i kolaboracije. Vizulani programski jezik Scratch upoznali smo izrađujući digitalne značke, čestitke, animacije, kvizove i igre. Putem edukacijskih kompleta Little Bits-a mogućili smo učenicima upoznavanje sa svijetom Internet of Things te potaknuli razvoj kreativnosti, kolaboracije, inovativnosti, stjecanje korisnih iskustava tijekom učenja, a sve to sa ciljem unapređivanja vještina i stjecanja potrebnih znanja kako bi se pripremili za tržište rada u kojem nedostaje stručnjaka u području programiranja.
Komplet na kojem su učenici radili, sastoji se od elektroničkih “kockica” koje se lako spajaju pomoću ugrađenih magnetića a kako kockice potiču maštu, kreativnost i nadasve inovativnost igrajući se kockicama, isprogramirali smo i jednostavnije vlastite projekte. U Loomen kolegiju PseudoDabar pripremali smo se za natjecanje Dabar koje se izvrsno nadovezuje na kurikularnu reformu kojom se potiče razvoj računalnog razmišljanja kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje čime se postupno uvodi učenike u svijet digitalne tehnologije.
Bilo je to puno aktivnosti, uloženog truda, rada, učenja i igre, i iako su aktivnosti bile različite, osnovna ideja svih provedenih aktivnosti bila je približiti i olakšati prve korake prilikom uvođenja učenika u apstraktni svijet programiranja ali i olakšati im učenje pri usvajanju novih znanja i vještina kako bi što više razvili fleksibilno problemsko razmišljanje koje će im biti nužno za izazove 21. stoljeća.
Programska rješenja do kojih su učenici stizali u sklopu svojih aktivnosti, dokaz je da smo svi zajedno spremni i sposobni za računalno razmišljanje, osnaženi za cjeloživotno učenje i da smo ostvarenim aktivnostima podigli razinu znanja, vještina ali i samopouzdanja. Budući da su za čak 90 % poslova danas potrebne digitalne vještine koje uključuju programiranje, nastavljamo smjerom kojim smo krenuli jer razvijajući interes za programiranje, razvijamo vještine i sposobnosti koje će našim učenicima pomoći, ne samo da se prilagode životu u novom vremenu već i da ga mijenjaju!
