Učenici su svoj put u čudesne svjetove iz mašte započeli istraživanjem pojma fantastika i otkrivanjem temeljnih obilježja fantastičnih romana. Čitali su ulomke iz različitih djela te su na temelju njih naučili razlikovati epsku fantastiku, znanstvenofantastične romane, gotske romane i priče strave. Kako bi se uspješno snalazili u fantastičnim svjetovima, upoznali su bića, stvari i pojave koje se tamo pojavljuju. Analizirali su fantastične likove, njihove osobine, čudesne moći, podrijetlo i međusobne odnose. Istraživali su koji se motivi često javljaju u fantastici te kako su najznačajniji pisci hrvatske i svjetske fantastike oblikovali svoje svjetove. Budući da je poseban naglasak u uvodnom istraživanju bio na epskoj fantastici, učenici su za samostalno čitanje odabrali romane Hobit, Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu i Otok čuvara oluja.
Nakon obrade lektire s učiteljicom Hrvatskoga jezika Martinom Špičko učenici su posjetili školsku knjižnicu gdje im je knjižničarka Nataša Narančić pripremila kreativnu radionicu.
Radionica je započela kratkom prezentacijom o životu i djelu J. R. R. Tolkiena, autora koji je obožavao smišljati vlastite jezike i izrađivati zemljopisne mape za svoja djela. Učenici su imali priliku upoznati se sa slikovnicama o Tolkienu te knjigom o mjestima koja su ga tijekom života inspirirala u stvaranju: Mjesta koja su nadahnula Međuzemlje, nabavljenim u sklopu projekta Mali (i) velikani.
Prezentacija je obuhvatila Tolkienovu biografiju, s posebnim naglaskom na stvaranje Međuzemlja, jednog od najpopularnijih i najvoljenijih fiktivnih svjetova u književnosti. Učenici su se prisjetili različitih rasa koje obitavaju u Međuzemlju, svaka sa svojim specifičnim karakteristikama i kulturom; od plemenitih i mudrih vilenjaka do krupnih i stasitih patuljaka, zlih i podmuklih orka te misterioznih i moćnih čarobnjaka.
Spomenuli su i Tolkienove jezične tvorevine, od vilenjačkog jezika quenya i sindarina do jezika patuljaka khuzdul, koje dodaju dubinu i bogatstvo njegovu svijetu, a posebno su se osvrnuli na geografiju Međuzemlja, proučavali su slike valovitih brežuljaka Shirea (Kotar) te visoke planine Maglenog gorja upoznavajući jedinstvene karakteristike i povijest svakog od navedenih područja.
Nakon prezentacije učenici su dobili zadatak izraziti vlastitu mapu, ali na izrazito kreativan i neobičan način. Dobili su hamer papir, markere i vrećicu kockica različitih vrijednosti pomoću kojih su iscrtavali oblik vlastitih zemalja. Rasprostranjene na papiru, kockice su činile granice njihova vlastitog fantastičnog svijeta. Pratili su upute i ucrtavali razna geografska obilježja i objekte (svaki je broj na kocki predstavljao jedinstveno obilježje): rijeke, planine, šume, a bilo je tu i predmeta i bića karakterističnih upravo za djela koja su čitali, primjerice goblina i orka iz Hobita te stabla koje govori iz Otoka čuvara oluja.
Učenici su izradili i osobne iskaznice svjetova. Prisjetili su se povijesti Međuzemlja, otoka Arranmorea i petlje u kojoj žive čudnovati. Opisali su čudesna bića i rase koje tamo obitavaju te su analizirali njihovu ulogu u svijetu kojem pripadaju. Sljedeći zadatak bio je kreativno pisanje. Učenici su trebali osmisliti tko nastanjuje njihovu zemlju te joj nadjenuti neki jednako zvučan fantastični naziv.
Koristeći izrađene mape svjetova, učenici su trebali napisati vlastitu fantastičnu priču o putovanju. Temeljni motiv priče bio je putovanje novim čudesnim svijetom, a na tom putovanju njihovi su likovi, baš poput Tolkienova Bilba Bagginsa, doživjeli brojene pustolovine, suočavali su se s opasnostima, mitološkim bićima i čudovištima te rješavali zanimljive zadatke i zagonetke koristeći svoje nadnaravne sposobnosti, pomagače, čarobne predmete i magiju.
Učenicima su ove aktivnosti bile jako zabavne, a koliko su uživali pokazuju i njihovi radovi te razmišljanja nakon radionice: – Bilo je vrlo zabavno izrađivati vlastitu kartu, pogotovo kreirati vlastite likove i građevine. Jako mi se svidjelo to iskustvo. – podijelila je učenica Katarina Kajić. Ova radionica pokazala je koliko je važno poticati kreativnost i maštu kod učenika, a istovremeno ih podučavati važnosti antologijskih djela i njihovih autora.
