Radi se o godišnjoj manifestaciji posvećenoj popularizaciji povijesti i srodnih struka. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine. Festival je nazvan prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa. 
Kliofest se u Bjelovaru održava od 2018. godine u organizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. Ove godine održan je u suradnji s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Državnim arhivom Bjelovara i Ogrankom HPKZ-a Bjelovar, a domaćin je bila Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar. Kliofest je obilježio stručni skup posvećen temama iz povijesti i održan je u srednjoškolskoj knjižnici u petak, 19. svibnja 2023. godine.
Sjajni predavači/predavačice itekako su potaknuli na promišljanje o važnosti istraživanja povijesti i povijesnih tema, a prof. dr. sc. Vladimir Strugar u uvodnoj je riječi, u ime organizatora, istaknuo značaj ovakvih tema i skupova. Jedan od najmlađih doktora znanosti dr. sc. Marin Sabolović održao je poučno predavanje pod nazivom “Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti”. Problematizirajući tematiku s političke, vojne, geografske ili društvene razine oslobađanja Hrvatske – od razvoja pojedinih postrojbi Hrvatske vojske do oslobađanja okupiranih područja u operaciji Oluja do prikaza političkih pregovora u to vrijeme istaknuo je važnost daljnjih istraživanja kako bi se dobila cjelovita slika hrvatskog puta prema teritorijalnoj cjelovitosti.
Zanimljivo predavanje o učiteljima kao sakupljačima i zapisivačima etnografske građe u vremenskom razdoblju od 1897. do 1954. godine održala je ravnateljica Državnog arhiva Bjelovar Martina Krivić Lekić, dipl. pov. i etnolog, arhivist, a koje je pripremila s doc. dr. sc. Danijelom Birt Katić sa Sveučilišta u Zadru s kojom sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu UČeka. Ovom prilikom saznali su više o zapisima pisanih perom učitelja Stjepana Augusta iz Blagorodovca pored Daruvara (OŠ Dežanovac) koji je živio u vrijeme Banovine Hrvatske. Zapisi tematiziraju seosku svakodnevicu, opisan je položaj sela, odnos prema obrazovanju i domovini, ali i obiteljski život i običaji, stanovnici i sl. U dijelu koji nosi podnaslov „Škola moja – kraljevstvo moje“ učitelj detaljno opisuje nastavu po predmetima, popisuje pjesme koje se pjevaju u školi, opisuje školski vrt, učeničku i učiteljsku knjižnicu. Velik je potencijal ovakvog zapisa jer je zaista malo arhivskoga gradiva koje bi na ovako detaljan način prikazivao život jedne manje lokalne zajednice u prošlosti i zahvalni su gospođi Martini Krivić Lekić što je s nama podijelila ove spoznaje.
Posebno je vrijedno bilo predstavljanje rada učenika Medicinske škole Bjelovar koji su se bavili istraživanjem jedne od bolesti koja je mijenjala svijet – kolere. Mentorice učenicima u ovom radu bile su mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof., Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof. Vrlo predano i s puno žara odradili su ovaj veliki posao i pokazali se kao pravi istraživači i prezenteri. Skup je u ime organizatora pozdravio prof. dr. sc. Vladimir Strugar, a moderirala je Ornela Malogorski. Bila je ovo sjajna prilika da se ponovo podsjetimo da je povijest zaista učiteljica života.
