Portal časopisa Architectural Digest donosi primjere impresivnih svjetskih knjižnica koje svojim cjelovitošću, kao i inovativnošću u knjižničnome poslovanju, promiču ulogu knjižnice u suvremenome okruženju.
Središnja gradska knjižnica u Helsinkiju „Oodi“ proglašena Narodnom knjižnicom godine 2019. prema izboru Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), zadivljujuća knjižnica „Oodi“ smještena je uz bok najvećim državnim ustanovama Finske. U zgradi knjižnice, knjižnični fond obuhvaća tek trećinu prostora, dok ostatak uključuje mnoštvo dodatnih sadržaja, osmišljenih na temelju ispitivanja očekivanja korisnika.
Osim dvaju kina, korisničkih prostora opremljenih 3D pisačima te na druge načine usklađenih sa suvremenim tehnologijama, korisnicima je dostupna i usluga robota koji obavlja prijam knjižnične građe. Prema riječima arhitekata finskoga studija ALA Architects, „Oodi“ utjelovljuje temeljne knjižnične vrijednosti – slobodni pristup informacijama, slobodu izražavanja i cjeloživotno učenja, kao nezaobilazne preduvjete aktivnomu građanskom djelovanju.
Središnja gradska knjižnica u Calgaryju otvorena krajem 2018. godine bitno je ostvarenje plana Grada Calgaryja za proširenjem sustava gradskih knjižnica. Prema riječima arhitekata norveškoga studija Snøhetta te kanadskoga studija Dialog, dizajn knjižnice nadahnut je posebnim oblicima oblaka nastalih pod naletom vjetra chinook koji puše na istočnim obroncima Stjenjaka u Sjevernoj Americi.
Pročelje Knjižnice zahvaćeno je u heksagonski uzorak koji simbolično stoji kao podsjetnik poslanja Knjižnice za stvaranje zajednice koja ističe uključenost u ključna društvena pitanja, poput očuvanja baštine zajednice starosjedilačkih naroda. Središnja je Knjižnica u Calgaryju opremljena suvremenom tehnologijom koja služi radi stvaranja kulturnoga kapitala i inovacija, a prirodni materijali, poput goleme tuje, prisutni su u svim korisničkim prostorijama.
Nacionalna knjižnica Katara koju je projektirala nizozemska tvrtka OMA otvorena je 2017. godine, a knjižnični fond okrupnjen iz prijašnje Nacionalne knjižnice „Dar Al Kutub“ te Sveučilišne i Gradske knjižnice korisnici su potaknuti istražiti pomoću inovacijske kombinacije dizala i pokretnih stuba.
Knjižnica se programski usredotočuje na očuvanje baštine u okružju visokotehnološke arhitekture i kontekstu digitalnoga okruženja, a svijetli je primjer takva združivanja u unutrašnjosti Knjižnice, gdje je u visokim staklenim vitrinama izložena građa iz Zbirke starih rukopisa i knjiga. Uz organizirane besplatne koncerte Katarske filharmonije, Knjižnica nudi i besplatno članstvo svim katarskim državljanima.
Središnja gradska knjižnica u Austinu jedna je od knjižnica s najviše prodora sunčeve svjetlosti u unutrašnjost prostora u Sjedinjenim Američkim Državama koja privlači pozornost fleksibilnim dizajnom i ekološkom održivošću.
Potaknute sušom koja je pogodila Teksas 2017. godine, američke su arhitektonske tvrtke Lake Flato i Shepley Bulfinch u sklopu dizajna projekta Knjižnice uključili i kišnicu spreme od gotovo 400 tisuća galona. Osim krovne terase sa solarnim panelima koji većinski napajaju pogon zgrade, korisnici Knjižnice potaknuti su i na korištenje vanjskih prostora poput dviju verandi namijenjenih za čitanje.
Knjižnica „James. B. Hunt mlađi“ jedna je od pet knjižnica Državnoga sveučilišta Sjeverne Karoline (North Carolina State University). Predstavlja tehnološku inovaciju te se smatra jednom od najboljih svjetskih arhitektonskih rješenja knjižnice, čijim knjižničnim fondom upravlja robot.
Prema riječima arhitekata norveškoga studija Snøhetta, zgrada Knjižnice stvorena je iz potrebe za proširenjem postojećih kapaciteta sveučilišta koji slavi tehnološke i programske inovacije te svojim dizajnom i uporabom većinski recikliranih i prenamijenjenih materijala odražava poslanje ekološke održivosti savezne države Sjeverne Karoline. Osim robota knjigoBota (bookBot), sustava automatizirane knjižne pohrane i posudbe kojim se knjižnica, ponajprije, koristi umjesto knjižničara, Knjižnica je opremljena i interaktivnim digitalnim površinama te videozaslonima HD.
Knjižnica Tianjin Binhai otvorena krajem 2017. godine u kineskome gradu Tianjinu koju posjećuje više od 10 tisuća ljudi dnevno, smatra se remek-djelom suvremene arhitekture.
U središtu predvorja Knjižnice koju je projektirala nizozemska arhitektonska tvrtka MVRDV nalazi se velika zrcalna kugla u sklopu koje je auditorij, dok zidove predvorja čine police za knjige koje istodobno služe kao stube kojima se dolazi do viših polica i površine za sjedenje, a svojim zajedničkim zakrivljenim oblikom prate oblik kugle. Suvremena knjižnica s nizom polica knjiga u međuvremenu je postala prava turistička atrakcija, čemu svjedoči i učestalost objavljivanja fotografija na društvenim mrežama.
„Arapska knjižnica“, ogranak Središnje gradske knjižnice u Scotssdaleu, nadahnuta je klancima savezne države Arizone te predstavlja jednu od reprezentativnijih primjera arhitektonskoga dizajna nadahnuta prirodom.
Arhitekti američke tvrtke richärd+bauer zgradu Knjižnice osmislili su kao svojevrsni bijeg od užurbane gradske vreve kojim se, ponajprije, odaje počast okolišu. Zahvaljujući uporabi održivih materijala, poput recikliranoga pamuka te prenamijenjenih MDF ploča, Knjižnici su u nekoliko navrata uručene nagrade za inovativnost i održavanje brige o okolišu, dok se na parkiralištu Knjižnice nalazi bezbroj utičnica za punjenje električnih vozila.
Knjižnica „Joe i Rika Mansueto“ jedna je od šest knjižnica Sveučilišta u Chicagu (The University of Chicago). Zahvaljujući robotskoj dizalici koja upravlja podzemnim knjižničnim fondom od 3,5 milijuna knjiga, prostor za korisnike gotovo uopće ne sadrži knjige.
Prostranu jednoetažnu čitaonicu od gotovo 200 mjesta nadsvodi staklena kupola, čiji su gornji slojevi projektirani kako bi spriječili naviranje svjetlosti i ultraljubičastih zraka. Knjižnica koju je projektirao njemačko-američki arhitekt Helmut Jahn nagrađivana je zbog inovativna dizajna te ostvarena projekta koji se vodi poslanjem Sveučilišta u Chicagu za poboljšanje sveopćega ljudskog znanja.
Filološka knjižnica Slobodnoga sveučilišta u Berlinu slavljena je od svojega otvorenja 2005. godine zbog svoje ekološke inteligencije i impresivna dizajna te stoga i ne čudi kako su je stanovnici njemačkoga glavnog grada prozvali „mozgom Berlina“.
Britanski arhitekt Norman Foster višegodišnjim je istraživanjem u prostor Knjižnice uveo prirodno provjetravanje te projektirao vanjske panele preko kojih se samostalno uspostavlja temperatura u unutrašnjosti prostora. Nosiva konstrukcija Knjižnice sastavljena je od radijalnih geometrijskih oblika koje odvajaju vanjske i unutrašnje slojeve zgrade, čime se regulira propuštanje sunčeve svjetlosti te stvara pogodno ambijentalno ozračje za učenje.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
