Bio je važan zbog načina na koji je radio. Pažljivo je promatrao svijet oko sebe i pisao zabilješke, a zatim je provodio eksperimente i tako testirao svoje teorije.
Galileo je znao kako se usmjeriti na pravu srž problema. I nije samo koristio riječi da bi opisao način kretanja predmeta. Pri tome se služio matematikom, što znači da se mogao vrlo precizno izraziti. Galileo je bio važan sudionik Znanstvene revolucije koja je donijela novi način razmišljanja u Europu u 16. i 17. stoljeću.
Galileov rani život
Galileo se rodio 1564. godine pored Pise u Italiji, u kojoj je proveo čitav život. Otac mu je bio učitelj glazbe. Dok je bio dijete, Galileo se obrazovao u samostanu. Volio je tihi samostanski način života i želio je postati redovnik, no otac ga je poslao na studij medicine na Sveučilištu u Pisi. 
Galileo medicinu nije smatrao zanimljivom i više je volio matematiku. Naposljetku je odustao od studija medicine i prešao na učenje matematike. Uskoro su ga počeli primjećivati istaknuti matematičari. Postao je profesor matematike i poučavao je na sveučilištima u Pisi i Padovi.
Njegov ga je rad učinio slavnim. Moćni Veliki Vojvoda od Toskane, Cosimo de’ Medici, imenovao je Galilea svojim sudskim matematičarom.
Galileovi prvi eksperimenti
U Galileovo vrijeme, ljudsko shvaćanje svijeta dolazilo je uglavnom od slavnog grčkog filozofa Aristotela. Aristotel je rekao da teži predmeti padaju brže od lakših. Galileo je otkrio da je Aristotel bio u krivu. Pokazao je da ako ispustite lagani predmet i težak predmet s iste visine, oni će istovremeno ubrzati i pasti na zemlju. To je bilo veliko iznenađenje. Protivilo se Aristotelovim idejama i zdravom razumu. No Galileovi su se eksperimenti pokazali točnima.
Galileo je također promatrao njihala. Otkrio je da je svakom njihalu potrebno jednako vrijeme da izvrši njihaj, bez obzira na veličinu njihaja.
Što je Galileo otkrio?
1609. godine, Galileo je saznao za čudesne nizozemske dalekozore pomoću kojih se udaljeni predmeti čine nadohvat ruke. Bio je fasciniran. Uskoro je počeo izrađivati vlastite teleskope. Bili su mnogo bolji od ranih nizozemskih teleskopa. A onda je jednoga dana okrenuo svoj teleskop prema noćnom nebu. Ono što je ugledao zaprepastilo ga je. Galileo je otkrio da Mjesec ima planine, doline i kratere.
Otkrio je da Jupiter ima četiri vlastite malene zvijezde koje se kreću oko njega (promatrao je četiri Jupiterova najveća mjeseca). Otkrio je da je blijedi sjaj Mliječne Staze zapravo svjetlo tisuća zvijezda. Promatrao je sunčeve pjege. I vidio je da planet Venera pokazuje mijene, pojavljujući se u obliku rastućeg i padajućeg srpa, baš kao i Mjesec. 
Ova otkrića nisu se podudarala s idejama ljudi o svemiru. Aristotel je bio naučavao da su nebeska tijela glatke i savršene kugle. Pa ipak, Mjesec očigledno nije bio takav. Aristotel i grčki astronom Ptolomej vjerovali su da se Sunce i planeti okreću oko Zemlje. 1543. godine, knjiga poljskog astronoma Nikole Kopernika sugerirala je da Zemlja i planeti umjesto toga obilaze Sunce.
Do Galileovog vremena, mnogi su ljudi mislili da je istina da se planeti okreću oko Sunca, ali su još uvijek vjerovali da se Sunce okreće oko Zemlje. Galileo je uvidio da njegova saznanja podupiru Kopernika.
Ali kopernikanska teorija se kosila s učenjem Katoličke Crkve. U Bibliji je pisalo da se Zemlja ne kreće te da se nalazi u središtu svemira.
Galileo i Crkva
U Galileovo vrijeme, ljudi su se mogli naći optuženima pa čak i smaknutima pod optužbom hereze ako su pisali knjige koje su se protivile učenju Crkve. Inkvizicija je bila odgovorna za suđenje hereticima. Galileo se nadao da će biti siguran jer je Papa volio njegov rad. Stoga je napisao knjigu u kojoj je izrazio svoje vjerovanje da je kopernikanska teorija vjerojatno istinita. No knjiga je bila zabranjena, a Galileo se našao na suđenju pred Inkvizicijom.
Bio je prisiljen priznati da je pogriješio, te je osuđen na doživotni zatvor, no ipak mu je dopušteno da živi kod kuće. Nastavio je proučavati kretanje predmeta, te je napisao svoju najvažniju knjigu u tim posljednjim godinama. Galileo je umro 1642. godine u Arcetri u blizini Firence.
Suđenje Galileu postalo je nadaleko poznato. Galileo nije htio ići protiv Crkve jer je bio prilično pobožan. No smatrao je da pri tumačenju Biblije ljudi trebaju prihvatiti činjenice koje je potvrdila znanost. Mislio je da ljudi ne smiju slijepo vjerovati svakoj riječi iz Biblije.
Galileo je imao samo jednostavne teleskope i nisu sve njegove tvrdnje bile točne. Ali sada imamo mnoštvo dokaza da je Zemlja tek jedan u nizu planeta koji kruže oko Sunca, a otkriveni su i planeti koji kruže oko drugih zvijezda.
