Sve to ukazuje na poremećaj probavnog sustava, a nabrojene znakove možemo svrstati u poremećaj koji nazivamo gastroezofagealni refluks – GERB (gàster – grč. želudac, trbuh, utroba; ezofagus – oisofagos grč. jednjak).
Što je GERB?
U medicini postoje dugi nazivi i kratice za pojedine bolesti, stanja, lijekove i liječničke tretmane koji se mladim čitateljima često čine kompliciranima i teško razumljivima. Jedan od takvih termina je gastroezofagealna refluksna bolest (na engleskom jeziku je taj termin još složeniji jer postoje alternativni nazivi) za koju se u pravilu koristi kratica GERB (ako se ne radi o bolesti koristi se kratica GER). Kakve ja to bolest i što zapravo označava GERB?
Da bismo shvatili nastanak i opis ove bolesti, potrebno je poznavati osnovne anatomske odnose gornjeg dijela probavnog sustava. Hrana iz usta prolazi kroz jednjak i ulazi u želudac. Jednjak je mišićna cijev dugačka oko tridesetak centimetra, građena isključivo za prolazak hrane. Ne prijelazu jednjaka u želudac postoji mišić (donji ezofagealni sfinkter), koji svojim stiskanjem sprječava vraćanje (regurgitacija) želučanog sadržaja iz želuca u jednjak. Iz raznoraznih razloga, koje ću kasnije nabrojati, donji ezofagealni sfinkter nema mogućnosti maksimalne kontrakcije kakva bi trebala biti za onemogućavanje vraćanja želučanog sadržaja. Obzirom da je sluznica jednjaka stvorena samo za prolazak hrane, želučani sokovi svojom agresivnošću oštećuju sluznicu jednjaka i dovode do znakova i simptoma bolesti GERB-a.
Simptomi
Mnoga djeca već po rođenju imaju problema s probavom u smislu nadutosti, grčeva i bolova u trbuhu, a mogu se javiti i napadaji astme, povraćanje ili samo bljuckanje (dugo povraća mlijeko prilikom podrigivanja, što je, ako je povraćanje kratkotrajno i prigodno, normalna pojava). Često se javljaju razdražljivost, neprekidni ili nagli plač, dijete odbija hranu premda je gladno,ima proljevaste stolice, često buđenje i loš san, povraćanje malih količina mlijeka duže od jednoga sata nakon obroka, poseban zadah iz usta –sve su to skriveni medicinski uzroci GERB- a. Do ovih poremećaja može doći zbog urođenih poremećaja (anomalija), donjeg sfinktera jednjaka ili neuroloških poremećaja.
Kod starijih se javljaju nalagode i žareče boli u predjelu žedluca i iza prsne kosti. Takvu bol nazivamo žgaravica, koja je ponekada intenzivna u jutarnjim satima, a ponekada nakon uzimanja pojedine vrste hrane. Žgaravica je vodeći simptom GERB- a i smatra se da 90% oboljelih ima samo ovaj simptom bolesti, koji može biti i ne mora biti praćen regurgitacijom (vraćanjem želučanog sadržaja čak do usne šupljine bez povraćanja). Karakteristično za žgaravicu je što se može javljati povremeno, može proći godina dana i više da se uopće ne pojavljuje, a potom nanovo izbija i narušava kakvoću života.
U nekih ljudi se može javiti otežano i bolno gutanja (odinofagia), suhi, nadražujući kašalj, promuklost (čak kod 80% ljudi) ili kronična grlobolja (oko 60% ljudi). Otežano disanje i kašalj vrlo često sliče kao astmatski napadaji.
Ako uz te simptome dođe i do gubitka tjelesne težine, ili do pojave krvarenja u stolici ili u povraćenom sadržaju, potrebno je hitno posjetiti liječnika.
Kako nastaje?
Postoji više uzroka nastanka GERB-a. Osnovni je već spomenuti poremećaj donjeg sfinktera jednjaka zbog prirođene anomalije, ali otežana kontrakcija ovog mišića može biti i kod “mlohavog” želudca (distenzija želudca), i takvo stanje nazivamo hijatalna hernija.
Takav izmjenjen želudac je najčešći uzročnik simptoma GERB -a.
Ponekada se u želudcu može naći bakterija Helicobacter pylori koja može izazvati simptome i olakšati pravovremenu dijagnozu GERB-a. Oprečna su mišljenja o ulozi ove bakterije. Jedni tvrde da ne utječe na nastanak GERB -a, već da naprotiv ima zaštitnu ulogu zbog smanjenja količine želučane kiseline, dok novija istraživanja pokazuju da ima izravnu ulogu u nastanku GERB-a.
Posebnu pozornost valja obratiti na povećanu tjelesnu težinu. Osobe s viškom kilograma imaju puno veće šanse za žgaravicu i nadutost, odnosno GERB. Statistički podaci pokazuju da porast broja pretilih ljudi, prati i porast broja oboljelih od GERB-a. Nezanemariva činjenica je i fizička neaktivnost, koja za sobom vuče konzumiranje fast food prehrane, što izravno utječe na porast oboljelih od GERB-a.
Jako začinjena hrana, kofein, gazirani napitci, pepermint, ponekad i mlijeko i mliječni proizvodi pojačavaju kiselost želučane kiseline koja kada dođe u kontakt sa sluznicom jednjaka izaziva žgaravicu i žareću bol iza prsne kosti.
Liječenje
Ovisno o težini simptoma pacijenti se u različitim fazama javljaju liječnicima. Određena skupina se javlja odmah kada osjeti nelagodu ili podrigivanje, no mnogi se javljaju tek kada više ne mogu izdržati osjećaj pečenja u grlu ili predjelu želudca. Liječnik će pažljivo saslušati pacijenta i utvrditi kada nastaju simptomi? U ranim jutarnjim satima, ili večernjim, nakon jela ili prije jela. Jesu li simptomi povezani s naporom, obilnim obrokom ili određenom vrstom prehrane?
Ovisno o odgovorima pacijenta određuje se terapija – lijekovi koje je potrebno uzimati jedan do tri mjeseca. Suvremena farmakologija pruža lepezu učinkovitih lijekova. Ako nakon poduzete terapije ne dolazi do smirivanja tegoba, nužno je napraviti endoskopski pregled gornjeg dijela probavnog sustava .
Sastavni dio liječenja ovog poremećaja su higijensko dijetetske navike. Ono što posebno treba naglasiti je održavanje tjelesne težine. Zatim treba uzimati obroke u manjim količinama, ali četiri do pet puta dnevno. Izbjegavati hranu koja izaziva tegobe i maksimalno reducirati pržene krumpiriće i fast food obroke.
Onim pacijentima koji imaju izražene jutarnje tegobe savjetovati da ne uzimaju večernji obrok četiri sata prije spavanja i spavati na povišenom uzglavlju.
Posebice želim upozoriti roditelje: čim opazite ili posumnjate da su se pojavili simptomi GERB-a odmah otiđite s djetetom liječniku i ponašajte se strogo u skladu s njegovim uputama.
GERB – je u porastu zbog ubrzanog tempa života, nezdrave prehrane i porasta tjelesne neaktivnosti. Ukoliko utječemo na navedene faktore, zasigurno ćemo ublažiti simptome bolesti i krenuti prema izlječenju ove bolesti. Naglašavam da konzumacija voća, povrća, kuhanih obroka, a što manje slatkiša vodi prema zdravlju.
Srdačan pozdrav od Vaše obiteljske liječnice
dr. Diana Kostanjšek