Iako digitalne platforme za obrazovanje postoje godinama, virtualno podučavanje i razni alati za video konferencije, komunikaciju i kolaboraciju unatrag godinu dana postali su neizostavan dio svakoga radnog dana kako učenika tako i nastavnika i roditelja.
Hibridna ili mješovita nastava predstavlja kombinaciju klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija koje omogućuju e-učenje.
Ona omogućava spoj prednosti koje pružaju tradicionalni oblik nastave i nastava na daljinu. Upravo takav spoj tradicionalnog i modernog učenicima može osigurati učinkovit odgojno-obrazovni proces. Bez medija i obrazovne tehnologije nezamisliv je suvremeni didaktički odnos. Promatramo li nastavni proces putem didaktičkog trokuta, tada ju poimamo kao organiziranu odgojno-obrazovnu djelatnost koju čine: nastavnik, učenik i nastavni sadržaji čije je međudjelovanje uravnoteženo, pri čemu se ne zapostavljaju ni subjekti nastave (učenik, nastavnik), a niti predmet nastave (nastavni sadržaj). Međutim, za ostvarenje suvremenog koncepta nastave nužan je još jedan čimbenik, a to je obrazovna tehnologija koja didaktički trokut neminovno pretvara u didaktički četverokut. Čak i brojne strategije i dokumenti Europske komisije ukazuju na važnost procesa digitalizacije u društvenom, ekonomskom i osobnom području razvoja. U jednom od brojnih dokumenata, među kojima je i Shaping Europe’s Digital Future (2020.) naglašava se, između ostalog, da su poboljšanje obrazovanja i vještina ključni dio cjelokupne vizije digitalne transformacije u Europi.[1]
Nastava, bila ona organizirana u učionici ili online uvijek predstavlja proces i odgojno-obrazovnu aktivnost s tendencijom nastavnika da kroz faze pripreme, realizacije i evaluacije potiče interes, motivaciju, individualnost i socijalizaciju učenika, stimulira razvoj znanja, sposobnosti i vještina koje uključuju slobodu i umijeće argumentirane komunikacije i djelovanja. Promatramo li ju kroz didaktički četverokut, digitalne kompetencije postaju ključne za učenje, rad i aktivno učešće u društvu.
Kako bismo postigli uspješno poučavanje potrebno je odlučiti se koji pristup provedbe hibridnog poučavanja primijeniti. Odabirom slijednog modela, učenici će svladavati sadržaje korak po korak pri čemu je svaki korak osmišljen na način da se nadovezuje na prijašnji. Ovaj je model strogo strukturiran i zahtijeva od učenika prolazak nastavnim sadržajima (neovisno o mediju) u linearnom ciklusu koji najčešće završava vježbom i vrednovanjem naučenog. Odabirom modularnog modela, nastavnik kreira temeljnu nastavnu aktivnost s kojom upoznaje učenike u učionici ili putem odabrane platforme i zatim isporučuje učenicima potrebne materijale, interaktivne sadržaje i vježbe, neophodne za nastavu. Model je prikladan za problemsku, projektnu nastavu, učenje putem otkrivanja i propitivanja, a vrednovanje se odvija kroz cjelokupni proces. Modeli se nužno ne isključuju budući njihova sinergija omogućuje kombinaciju nastavnih teorija i prakse.
Nakon odabira modela, potrebno je razraditi strategiju komunikacije, poučavanja i načina isporuke nastavnih materijala. Sinkrono poučavanje je interakcija nastavnika i učenika koja se događa u realnom vremenu, aktivnosti su usklađene po vremenu i temama te se odvijaju po unaprijed dogovorenom planu i provodi se na unaprijed dogovorenim mjestima. [2]. Asinkrono poučavanje je interakcija nastavnika i polaznika koja se događa povremeno i pri tome njihove aktivnosti nisu vremenski usklađene. Isporuka i prihvat nastavnih sadržaja moguća je na bilo kojem mjestu, u bilo koje vrijeme, a napredovanje se provodi vlastitim tempom polaznika. [3].
Na osnovu izabranog modela i razrađene strategije, donosimo odluku o alatima za potporu hibridnog poučavanja. Radi se o više ili manje poznatim digitalnim alatima primjenjivim u online nastavi koji osiguravaju dostupnost obrazovnih sadržaja i u učionici i kod kuće pri čemu nastavnik može implementirati i dodatak primjenjiv za tradicionalnu predavačku nastavu uz primjenu didaktičkih pomagala. Tako možemo odabrati odgovarajući alat za događanja uživo koja se provode sinkrono, pod vodstvom nastavnika i sudjelovanje svih učenika u isto vrijeme (videokonferencijski alati, online whiteboarding i slično), zatim alat za asinkrona događanja koji omogućuje učenicima individualno savladavanje nastavnih sadržaja vlastitom dinamikom (alati za izradu video lekcija, priručnika, prezentacija, alati unutar platforme Office 365 za skole), alat za suradnju koji osigurava interaktivno okruženje u kojem učenici međusobno komuniciraju (primjerice Microsoft Teams, Yammer, forumi (Loomen) i slično), alat za procjenu i/ili vrednovanje (alati za izradu kvizova, testova) i u konačnici alat koji će omogućiti postavljanje i trajnu dostupnost materijala u nastavi i za samostalno učenje. [4] Postoje i platforme koje objedinjuju funkcionalnosti pojedinačnih alata za potrebe e-učenja i koje na jednom mjestu omogućuju izradu i dostavljanje sadržaja za učenje, stvaranje kvizova i testova, komunikaciju putem foruma i zajedničkih okruženja, bilježenje podataka o učenikovom napretku, vrednovanje poput Moodlea, Loomena ili MS Teamsa.
Brojne su prednosti hibridne nastave. Učenicima omogućuje fleksibilno i mobilno učenje, osigurava dostupnost sadržaja i osjećaj vlasništva nad učenjem i vlastitog napretka. Nastavnicima osigurava praćenje napretka svakog pojedinog učenika i na osnovu toga prilagodbu sadržaja. Postoje i brojni nedostatci poput smanjene socijalizacije, problema vezanih uz tehnologiju i internetski pristup, povećane potrebe za tehnološkim (pred)znanjima.
Iako su mišljenja i stavovi oko budućnosti hibridne nastave i e-učenja podijeljena, neosporno je da brze i česte promjene u svijetu zahtijevaju cjeloživotni razvoj osobnih, socijalnih i profesionalnih kompetencija pojedinaca koje rezultiraju nužnim promjenama u području obrazovanja. Potencijal ovakve nastave i učenja zasigurno postoji no hoće li zaživjeti i postati „staro“ normalno, predstoji nam tek vidjeti.
[1]Shaping Europe’s Digital Future, 2020., https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-shaping-europes-digital-futurefeb2020_en_4.pdf , preuzeto 25. siječnja 2021.
[2] Stacey, E. Gerbic, P. (2009).Effective Blended Learning Practices: Evidence-Based Perspectives in ICT-Facilitated Education, https://www.researchgate.net/publication/26872633_EFFECTIVE_BLENDED_LEARNING_PRACTICES_Evidence-based_Perspectives_in_ICT-facilitated_Education
[3] Jandrić P. (2014).Digitalno učenje. Zagreb: Školske novine d.o.o. i Tehničko veleučilište u Zagrebu
[4] Carman, J. M. (2005). Blended Learning Design: Five Key Ingredients, http://blended2010.pbworks.com/f/Carman.pdf
