Prenosimo članak u kojem su opisane kreativne ideje koje su učiteljice školskog aktiva Hrvatskog jezika Osnovne škole Mursko Središće uobličile u projekt „Želim čitati po svome“.
Dvije profesorice, Sonja Vršić i Srebrenka Puklavec Trstenjak pokrenule su projekt “Želim čitati po svom”, čiji su ciljevi bili prikupiti, isprobavati i prikupiti učinkovite strategije poticanja čitanja za pojedini razred ili učenika, dati podršku učenicima sa svim razinama čitateljske pismenosti, poučiti učenike različitim strategijama čitanja kako bi što bolje razumjeli tekst, poticati čitanje temeljeno na komunikacijsko-humanističkom pristupu, staviti učenika u aktivni odnos prema sadržaju, unaprijediti jezični izraz učenika, izazvati zanimanje za čitanje te, u konačnici, poticati pozitivan odnos prema čitanju i oblikovanju neovisnog mišljenja.
Iako zahtjevan projekt, profesorice Vršić i Puklavec Trstenjak odlučile su se na ovaj potez jer su, kako same kažu, u svojim razredima primijetile da se roditelji sve više uključuju u čitanje lektire, učenici nisu pokazivali interes za čitanje i ponuđene naslove, a nerijetko se događalo i da su jedni od drugih prepisivali one zadatke koji nisu tražili subjektivnost i iznošenje vlastitog mišljenja. S druge strane, pokazivali su interes za knjige koje su dobivali za rođendane, one prema kojima su snimljeni filmovi ili onima koje su im vizualno bile privlačne.
Potaknute stručnim usavršavanjima i potrebom da u željenim promjenama krenu od sebe, u suradnji s ostalim članicama aktiva učitelja Hrvatskog jezika, knjižničarkom Leonom Jug i ostalim stručnim suradnicima škole, unijele su toliko potrebne promjene pristupa lektiri, a sve to uz podršku profesora Elvisa Šarića, ravnatelja škole.
Postavljene besplatne knjižnice
Jedna od promjena koju s oduševljenjem dočekali ne samo učenici OŠ Mursko Središće, nego i svi ostali građani jest postavljanje Male besplatne knjižnice na nekoliko otvorenih mjesta u gradu. U svojevrsne žute ormariće bilo tko može staviti svoju knjigu i posuditi neki od naslova koji se već nalaze tamo. Uvijek se mogu naći zanimljivi naslovi, a i sama često nadopunim njihov korpus.
Unutar same škole uveden je slični princip u razredne knjižnice u kojima se nalaze rječnici, enciklopedije, pravopisi i gramatike, knjige, časopisi i stripovi, a koje učenici mogu prelistati, čitati, koristiti i vratiti, te također dodati svoje knjige.
Presudna važnost uvodnih sati lektire
Svi su ovi vanjski elementi povećali učeničku pažnju i interes za knjige, no da bi se zaista i odlučili na čitanje, bilo je ipak potrebno nešto više. U tome su presudnu ulogu imali uvodni motivacijski sati lektire koji se organiziraju na samom početku nove nastavne godine. Ujedno određuju ton cijele nastavne godine, ali i omogućuju učenicima da sami odaberu poneku knjigu koja će se naći na lektirnom popisu.
Zato su učitelji Hrvatskog jezika i školska knjižničarka pripremili igre kojima su učenicima predstavili nove naslove za tekuću školsku godinu, a ovakav drugačiji pristup lektiri oni su prihvatili s oduševljenjem.
Na radionici naziva „Izlog knjiga“ učenici su prema naslovu knjige, naslovnici i pročitanoj uvodnoj rečenici birali koju knjigu žele vidjeti u svojoj nastavi. Knjige s najvećim brojem glasova i različitih žanrova odabrane su kao pobjedničke i kao one koje će biti predstavljene na satima Hrvatskog jezika.
Druga radionica koja je privukla veliku pažnju učenika bila je “Igra s naslovnicama”. Učenicima su bile podijeljene fotokopije naslovnica knjiga, ali tako da je bio prekriven njihov naslov, što je iziskivalo učeničko osmišljavanje naslova na temelju naslovnice, a potom i usporedbu sa stvarnim naslovima. Dječjem oduševljenju i mašti nije bilo kraja, čime se ova radionica pokazala vrlo uspješnom, a ujedno učenicima nagovijestila lektirne naslove s kojima će se susresti u nastavnoj godini pred njima.
Samostalna izrada knjiga
Dok prozna djela učenici ipak lakše prihvaćaju, poezija im je često u drugom planu. Da bi povećala učenički interes za poeziju, Škola je za svoje petaše osmislila projekt izrade knjiga prema predlošku pjesama Grigora Viteza. Sadržavala je sve dijelove kao i knjige koje možemo naći u knjižnicama, no bila je obogaćena učeničkim mislima i likovnim radovima.
Slično je bilo i izradom knjige viceva koje su učenici prodavali na božićnom sajmu te si tako osigurali džeparac za dvodnevni izlet u Istru i na otok Krk.
Predstavljanje pročitanog na kreativan način
Nakon provedenih aktivnosti za motiviranje na čitanje slijedi čitanje te kreativni zadaci kao što je izrada stripa, pisanje pisma likovima, osmišljavanje društvene igre s elementima iz određenog djela, osmišljavanje novih korica knjige, reklama za knjige, izrada hodajućeg panoa na jednostavnim bijelim majicama, izrada umnih mapa, pisanje dnevnika iz perspektive jednog od likova knjige, izrada straničnika s omiljenim citatima i slično.
No, ono što se pokazalo jednom od najboljih aktivnosti u već nekoliko generacija učenika jesu javni govori o pročitanoj lektiri. Prema dobivenim uputama, učenici moraju na zanimljiv način svojim kolegama iz razreda predstaviti određenu knjigu, a na temelju snimljenih zapisa i uz pomoć polaznika školske Radijske grupe, bit će dostupni kao zvučni zapisi na računalima školske i novoobnovljene gradske knjižnice. Tako će svaki učenik prije posudbe knjige moći čuti iskrenu preporuku svojih vršnjaka. Osim što ovom aktivnošću predstavljaju knjige na kreativan način, uvježbavaju i vještine javnih nastupa koje će im trebati tijekom cijeloga života.
Članak i fotografije su preuzeti s mrežnih stranica Čitaj knjigu.
