Procjene Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rađene prema metodologiji SZO pokazuju da od bolesti vezanih uz pušenje umre godišnje oko 9000 ljudi, odnosno17,7 ukupno umrlih. Smatra se da puši svaka treća odrasla osoba, a od bolesti vezanih uz pušenje umre gotovo svaka peta umrla osoba.
Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih (GYTS), provedeno u Hrvatskoj 2006. godine, među školskom djecom u dobi 13-15 godina, ukazuje na veliku izloženost djece pasivnom pušenju. Čak 92,2% djece izloženo je pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3% učenika sadašnjih pušača izloženo je duhanskom dimu na javnim mjestima. Više od polovine učenika (60,5%) misli da im šteti pasivno pušenje, a 67,2% učenika misli da pušenje treba zabraniti na javnim mjestima. Izloženost pasivnom pušenju odražava ne samo proširenost navike u društvu (odrasloj, u ovom slučaju roditeljskoj populaciji), već i svijest o pušenju kao društveno neprikladnom načinu ponašanja potpomognutu zakonskim odredbama o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda na javnim mjestima.
Istraživanja pokazuju da 75-80% pušača želi prestati pušiti. Međutim treba ih potaknuti da donesu odluku o prestanku pušenja i pružiti im odgovarajuću stručnu pomoć i potporu u odvikavanju od pušenja.
Nacionalni «Dan bez duhanskog dima» je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja, a prema modelu koji se provodi i u drugim zemljama kojim se nastoji potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata i uvide da to nije nemoguće. Kako je Hrvatska katolička zemlja odlučilo se da taj dan bude uvijek na prvi dan korizme, budući je to razdoblje kad većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, a da im mi pomognemo da se odreknu cigareta čitavo vrijeme korizme te da nakon toga zauvijek ostanu nepušači.
Ljudi više vole boraviti u prostoru bez pušačkog dima
Znanost je nedvojbeno dokazala da je jedini ispravan način da se u potpunosti zaštiti zdravlje ljudi od štetnosti pasivnog pušenja, osiguravanje okoliša 100% bez pušačkog dima. Velik broj zemalja dononio je nacionalne, a oko stotinu lokalne zakone kojima su u potpunosti zabranili pušenje na radnom mjestu kao i na javnim mjestima, uključujući i zabranu pušenja u restoranima i kafićima. Iskustva tih zemalja pokazuju da su takvi zakoni donijeli za kratko vrijeme veliku dobrobit, a ne gubitke.
Irska je prva zemlja na svijetu koja je još 2004. godine donijela takav zakon, a ubrzo nakon nje i Norveška, potom Novi Zeland, Italija i druge. Oko 50% stanovništva u SAD-a i oko 80 % Kanađana žive u područjima gdje su doneseni isti zakoni.
Izvještaji zemalja koje su prve donijele takve zakone pokazuju da je u tim zemljama smanjen broj pušača (što doprinosi poboljšanju njihovog zdravlja i zdravlja ljudi s kojima žive i rade), a zakone podržavaju jednako pušači i nepušači, a uz sve to nije došlo do ekonomskog gubitka u ugostiteljskim sektorima tih država.
Zakoni koji osiguravaju okoliš bez duhanskog dima donose neospornu dobrobit, a ta je dobrobit pokrenula nezaustavljive aktivnosti pojedinaca, javnozdravstvenih djelatnika, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i vlada kako bi za sebe i svoje stanovništvo osigurali zrak bez pušačkog dima.
Zakon u funkciji osiguranja zraka bez duhanskog dima
Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, koji je stupio na snagu u listopadu 2009. godine, utvrđuju se mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda, kontrola štetnih sastojaka i obvezne oznake na duhanskim proizvodima, preventivne mjere protiv pušenja i nadzor nad provedbom ovog Zakona. Zakon je u skladu s postojećom legislativom Europske Unije, a od 1. travnja ove godine započeti će primjena zabrane pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, ukljućujući i ugostiteljske objekte.
Ovdje se zapravo ne zabranjuje pušenje, nego se nastoji spriječiti štetno djelovanje duhanskog dima na ljude koji borave u istim prostorima s pušačima (poglavito uslužne djelatnike) putem pasivnog pušenja, posljedice kojeg su nam vrlo dobro poznate. Naravno da će se indirektno postići dalekosežniji javnozdravstveni učinak koji ima dokazano pozitivnu posljedicu ukupnog smanjenja broja pušača u populaciji.
Može se reći da je zakonska regulativa zaštite nepušača od duhanskog dima u nas adekvatna i suvremeno koncipirana, ali bi trebalo osnažiti kontrolu njene provedbe.
Istraživanja pokazuju da zemlje sa razvijenom politikom nadzora nad duhanom, odnosno adekvatnim zakonskim mjerama, imaju veću stopu odvikavanja od pušenja, što dovodi do smanjenja prevalencije pušača.
Dobrobiti nakon prestanka pušenja:
- 2-12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšat će se cirkulacija krvi što će olakšati hodanje i trčanje!
- Nakon 3 mjeseci po prestanku pušenja smiruje se kašljanje i otežano disanje, a funkcija pluća poboljšava!
- Godinu dana nakon prestanka pušenja rizik za nastanak srčanog udara je dvostruko manji nego u pušača!
- Pet godina nakon prestanka pušenja rizik za srčani udar jednak je onom u osoba koje nikada nisu pušile!
- Deset godina nakon prestanka pušenja rizik za rak pluća je dvostruko manji nego u pušača!
U „Zelenom dokumentu” Europske komisije iz siječnja 2007. godine, duhanski dim iz okoliša ili pasivno pušenje klasificirano je kao karcinogen za ljude. Prema istom izvješću nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30% veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju raka uslijed izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje na 12-19%.
Rizik za koronarnu bolest također je veći 25-30% u nepušača koji žive sa pušačima, a prema novijim istraživanjima mogao bi biti i veći.
Nakon uvođenja zakona koji zabranjuje pušenje u javnim prostorima u nekim zemljama došlo je do pada akutnog infarkta miokarda:
– Italija – 11%
– Škotska – 17%
– Francuska – 15%
Pregledom 22 studije utvrđen je 24% veći rizik za rak pluća među radnicima izloženim dimu iz okoliša, a 2x veći kod jako izloženih radnika.
Prema iskustvima iz Irske i Švedske, nakon zabrane pušenja u svim javnim prostorima utvrđeno je značajno poboljšanje zdravlja radnika u ugostiteljstvu nakon godinu dana primjene Zakona.
Nadalje u Švedskoj utvrđeno je značajno smanjenje respiratornih simptoma u odraslih uključujući 1% smanjenje kroničnog bronhitisa i KOPB.
Finska studija pokazala je da je donošenjem Zakona smanjena prevalencija pušenja i konzumacija duhana među zaposlenicima.
Nepušenje i zrak bez pušačkog dima je danas neosporno «u trendu», nemojmo zaostati za tim trendom. Tražite svoje pravo da boravite u sredini bez pušačkog dima!!!
