Ni malo ne čude tučnjave i agresivnost na ulici kada su takve situacije odavno 'odobrene' unutar domova u kojima se djeca iživljavaju nad roditeljima. I to pod kapom da danas djeca imaju sva prava koja prije nisu imali. No zaboravlja se da nemaju nikakvih obaveza.
O problemu nasilja maloljetnika nad roditeljima bavi se pedagoginja prof. dr. Jasminka Zloković, profesorica Filozofskog fakulteta u Rijeci, u netom objavljenoj knjizi Nasilje djece nad roditeljima – obiteljska tajna?.
Maloljetničko ponašanje u središtu je njezina zanimanja, pa u vezi s tim priprema i veliko istraživanje.
Kako piše Slobodna Dalmacija, Hrvatska, naime, do danas nema ni jedno relevantno znanstveno istraživanje tog tipa, osim onoga o nasilju odrasle djece nad starijim članovima obitelji dr. Vlaste Spitek-Zvonarević iz 2005. godine.
Ali, okrutnost maloljetnika nad roditeljima problem je koji se kod nas neće još dugo moći stavljati pod tepih.
Prema podacima MUP- a za 2008., u ukupnoj strukturi obiteljskog nasilja u Hrvatskoj roditelji su bili žrtve nasilničkog ponašanja u 16 posto slučajeva. Od ukupno zabilježenih 22.336 počinitelja prekršaja i kaznenih djela obiteljskog nasilja u 3,5 tisuća slučajeva žrtve su bili roditelji.
Iako roditelje pretežno zlostavljaju punoljetna djeca, šokantna je činjenica da se među zlostavljačima nalazi čak 200 maloljetnika! Točnije, 122 maloljetna sina i 58 kćeri verbalno je ili fizički ili pak na neki drugi zakonom opisan način nasrnulo na roditelje. Tjelesne ozljede svojim je roditeljima nanijelo 14 maloljetnih sinova i šest kćeri.
“Iskustva u svijetu pokazuju da su brojke zlostavljanih roditelja i do 200 posto veće, ali da velik dio tih slučajeva ostaje neotkriven”, upozorava dr. Zloković.
Prema iskustvima iz svijeta maloljetni zlostavljači uglavnom su starosti od 12 do 14 godina, a roditelji žrtve u prosjeku su stari 44 godine. Najčešće pate samohrane majke ili pomajke te oboljeli očevi.
Djeca roditelje ne zlostavljaju samo tjelesno nego i psihički, a u posljednje vrijeme sve češće se primjećuje i materijalno iskorištavanje i ucjenjivanje, pa se roditelji nerijetko moraju zaduživati kako bi ispunili želje obijesne djece.
“Često smo svjedoci kako u šoping centrima djeca prave scene da im se kupi neki skupi komad odjeće, onaj s markicom, koji je in”, navodi dr. Zloković.
Prijetvornost i lažna empatija, “umne igre”, ismijavanje pred prijateljima, odbijanje da kažu gdje i s kim izlaze, do ponižavanja, pljuvanja, fizičkog maltretiranja i ozljeđivanja, širok je dijapazon iživljavanja djece nad roditeljima.
“Današnji ritam života neke obitelji doista pretvara u 'fast-food', 'instant' obitelji, što je sintagma za brze, površne i nezdrave, čak i ugovorno kompromisne međusobne odnose”, upozorava dr. Zloković.
Ujedno poziva politiku i društvo da se napokon opredijele koliko im je stvarno stalo do svakog člana obitelji neovisno o njihovoj dobi, spolu ili socijalnom statusu.
VIjest je preuzeta s internetskih stranica Slobodne Dalmacije.
