prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Ideje kako medijsku pismenost integrirati u nastavu

Kad je riječ o medijskom obrazovanju, odnosno razvoju vještina medijske pismenosti kod djece i mladih u hrvatskim školama, kao najveći izazovi ističu se nedovoljna satnica, nedostatak nastavnih materijala, neujednačena opremljenost škola i osposobljenost nastavnika za poučavanje o medijima. Iako ima mnogo odličnih primjera dobre prakse, koji se predstavljaju u rubrici Učitelji na portalu medijskapismenost.hr, mnogi se pitaju odakle krenuti.

Korisne savjete kako medijsko obrazovanje učiniti sastavnim dijelom nastave pronašli smo na internetskoj stranici kandske neprofitne organizacije MediaSmarts koja se bavi promicanjem digitalne i medijske pismenosti. U Kanadi je medijsko obrazovanje dio školskih kurikula već više od 20 godina, a cijelo to vrijeme MediaSmarts razvija obrazovne programe i resurse za nastavnike i roditelje.

ISKORISTITE PRILIKE ZA UČENJE

Iskoristite priliku da poslušate o čemu učenici razgovaraju tijekom svog slobodnog vremena. Najvjerojatnije je povezano s medijima koje gledaju, igraju i slušaju. Izvanredne vijesti, popularni filmovi i ispadi slavnih osoba mogu biti sjajne prilike za analizu medija.

DAJTE UČENICIMA PRILIKU DA STVARAJU MEDIJSKE SADRŽAJE, A NE SAMO DA IH ANALIZIRAJU

Iako medijsko obrazovanje uključuje puno više od stvaranja medijskih sadržaja, ono je njegov ključni dio: praktično iskustvo nezamjenjivo je za razumijevanje kako stvari poput primjerice montaže i glazbe mogu utjecati na način na koji ćemo doživjeti film ili TV emisiju. Za to vam nije potrebna skupa oprema – pametni telefoni ili tableti s kamerama dovoljni su za medijsku produkciju u učionici.

ZAPOČNITE I ZAVRŠITE S KLJUČNIM KONCEPTIMA

Mediji mogu djelovati preplavljujuće kada ih počnete analizirati. Uvijek se vraćajte ključnim konceptima medijske pismenosti kako se ne biste izgubili dok analizirate medijske sadržaje.

PREPOZNAJTE DA DJECA – I ODRASLI – UŽIVAJU U MEDIJIMA

Važno je izbjeći negativni pristup medijskom obrazovanju. Naučite djecu da kritičko mišljenje nije isto što i kritiziranje te da možemo prepoznati problematične aspekte medija koje volimo i razgovarati o tome, a da ne prestanemo u njima uživati. Ne zaboravite potražiti i pozitivne primjere kada raspravljate o stvarima poput rodne neravnopravnosti, stereotipa i slično.

POUČAVAJTE O MEDIJIMA, A NE SAMO POMOĆU MEDIJA

Da bismo govorili o medijskom obrazovanju, nije dovoljno koristiti medije u nastavi bez poučavanja o samim medijima. Kad god koristite medije u učionici, iskoristite priliku za medijsko obrazovanje: na primjer, ako prikazujete filmsku adaptaciju neke predstave ili knjige, neka učenici analiziraju razlike između njih pomoću ključnih koncepata medijske pismenosti. Koliko se komercijalni ciljevi filma razlikuju od onih knjige ili predstave? Kako tehničke razlike u medijima utječu na razvoj priče? Kakva su očekivanja filmske publike u odnosu na očekivanja od predstave ili knjige? Jesu li vrijednosti i stavovi autora filma slični vrijednostima autora knjige ili predstave, ili se razlikuju? Kako te razlike utječu na eksplicitno ili implicitno značenje?

NEKA NAGLASAK BUDE NA POSTAVLJANJU PITANJA, A NE NA UČENJU ODGOVORA

Iako možda imate snažan stav o nekoj temi ili medijskom sadržaju, dajte učenicima priliku da sami dođu do svojih zaključaka. To je posebno važno kada se bavite temama poput stereotipa ili slike tijela, o kojima vaši učenici, i vi sami vjerojatno već imate izgrađene stavove: pokažite im kako zadržati otvoren um i do zaključka doći na temelju kritičke analize, a ne samo emocija.

BORITE SE PROTIV PERCEPCIJE DA ‘NIJE VAŽNO’

Učenici često pokušavaju izbjeći razgovor o implikacijama medijskih sadržaja tvrdnjama da je to “samo TV emisija”, ili film, videoigra, glazbeni spot i slično. Podsjetite učenike da medijski sadržaji mogu imati značenja koja njihovi kreatori možda i nisu planirali i da se u našem doživljaju svijeta jedanko oslanjamo na medije kao i na sva druga iskustva. Istraživanja su pokazala da mediji mogu utjecati na to kako vidimo druge i kako vidimo sebe, čak i ako toga nismo svjesni (što je poznato kao implicitna ili nesvjesna pristranost) i prisutnost ili odsutnost određenih skupina u medijima dokazano utječe na to što ljudi osjećaju prema tim skupinama.

PROCJENJUJTE I OCJENJUJTE VJEŠTINE MEDIJSKE PISMENOSTI

“Hoće li to biti na testu?” Ako učenicima dajete ocjene iz zadataka koji se tiču medijske pismenosti, poručujte im da je to vrijedno i važno. Potrudite se da vaše ocjene budu jednako promišljene i objektivne kao i za sve ostale zadatke i budite dosljedni: kad ste u nedoumici, vratite se ključnim konceptima medijske pismenosti u procjenjivanju znanja, razumijevanja, uvida i vještina učenika.

NEKA UČENICI DONESU SVOJE MEDIJE ZA STOL

Kako bi se učenici više angažirali, o medijskoj pismenosti možete učiti i uz medije i medijske sadržaje po njihovom izboru. Ako ste zabrinuti kakve će sadržaje odabrati, jasno izrazite svoja očekivanja i naglasite da je etično i odgovorno korištenje medija ključni dio medijske pismenosti. Unaprijed odlučite i hoće li učenici svoje primjere medijskih sadržaja predstaviti samo u grupi ili pred cijelim razredom.

BUDITE U TIJEKU S TRENDOVIMA I RAZVOJEM MEDIJA

Ne morate biti medijski stručnjak da biste podučavali djecu o medijskoj pismenosti, ali dobro je znati što gledaju, igraju, čitaju i slušaju te što rade na internetu. Dajte djeci priliku da oni budu stručnjaci i da vas poduče o stvarima koje su trenutačno u trendu.

 

Tekst je prenesen s postala Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.