Za organizaciju stručne prakse potrebna je prilično jednostavna procedura. Škola i student ove se godine mogu naći na portalu http://erasmusintern.org/. Ondje i praktikant, i ustanova mogu postaviti oglas pa se tako spojiti. Administrativni poslovi nisu ni opsežni, ni složeni.
Program je stručne prakse onakav kakvoga mentor i student dogovore. Osnovni je cilj da studenti steknu praksu u onome što studiraju, gledajući kako se to radi u školi koja ih je ugostila i sami izvodeći određene aktivnosti. Tako su studenti razredne nastave iz Kordobe provodili vrijeme s učenicima 1.- 4. razreda. Student matematike sa Sveučilišta Krete sudjelovao je na nastavi toga predmeta u OŠ S. Sopnica i Luka u Sesvetama. Studentica psihologije sa Sveučilišta u Bolonji većinu vremena provodi sa školskom psihologinjom OŠ Sesvetska Sopnica pomažući joj time u radu i puno učeći. Kako ova škola ima petero učenika s posebnim potrebama kojima pomažu asistenti, studentice iz Kordobe upoznale su i dio njihovog rada u školi.
Pored navedenih, ovome se mogu dodati i aktivnosti međusobnog upoznavanja zemalja i kultura koje god mentoru i njima padnu na pamet. Tako izvorni govornici podučavaju učenike, učitelje i roditelje španjolski, talijanski i grčki jezik, sudjeluju na nastavi predstavljajući svoj grad i sveučilište te rade razne druge aktivnosti. Studenti iz Kordobe sudjelovali su u organizaciji proslave Dana Europe u OŠ Petra Preradovića gdje su vrlo raznovrsno i zanimljivo predstavili španjolsku kulturu. Studentica iz Ekstremadure čitala je Kolumbov dnevnik na španjolskom nakon što su učenici iste odlomke pročitali na hrvatskom jeziku što je bilo vrlo upečatljivo. Na kraju sata studenti su ponekad naučili učenike prevesti ključne riječi nastavne jedinice na svoj jezik, pričali grčke mitove na grčkom, a učenici su trebali pogoditi o kojem se mitu radi i sl. Isto je bilo i s pogađanjem pojmova nakon slušanja njihovog opisa na talijanskom i španjolskom jeziku. Osim upoznavanja dotične kulture, slušajući strani jezik učenicima se promovira učenje toga, ali i stranih jezika uopće.
Studenti često nazoče nastavi geografije u osmom razredu kada se upoznaje Hrvatska: od njene prirodne i kulturne baštine, preko demografskih pojava i procesa do gospodarskih problema. U sedmom razredu, kada se proučava Europa, uvelike su se uključili u predstavljanju svojih zemalja. Organizirani su i tjedni talijanske i španjolske kulture.
Osim toga, studenti posjećuju i druge škole. Tako su oni iz Grčke aktivno nazočili nastavi grčkoga jezika u tri zagrebačke gimnazije. Svim su studentima organizirani domjenci dobrodošlice na kojima im je predstavljena hrvatska nacionalna i lokalna baština. Učenici su angažirani provesti ih po školi. Studentica iz Sevilje poklonila je kastanjete i haljinu za ples seviljanu koju su učenike podučavale studentice iz Kordobe, a boravak studenata potaknuo je i domaćine na aktivnosti koje inače ne bi obavljali: primjerice plesanje sirtakija.
Osim u školi, rad se odvijao i izvan nje. Tako su studenti zajedno s učenicima posjetili razne muzeje i druge škole (OŠ Lauder Hugo Kon, izložbu talijanskoga slikara Guercina, ,,Volim matematiku“, vidjeli su Baščansku ploču).
Na stručnoj praksi u hrvatskoj školi može biti i student koji ne studira obrazovanje. Tako studentica antropologije iz Sevilje radi diplomski rad o hrvatskim povratnicima iz Južne Amerike, a studentica teologije iz Soluna upoznavala je romsku nacionalnu manjinu u OŠ Sesvetska Sopnica i u Međimurju. U slobodno vrijeme studenti su temeljito upoznali grad Zagreb i njegovu kulturnu ponudu, ali su putovali i u druge dijelove Hrvatske te u susjedne zemlje.
Osim svega navedenoga, studenti su izradili materijal u elektronskom obliku, koji je objavljen na školskim i drugim mrežnim stranicama.
Više na mrežnim stranicama OŠ Sesvetska Sopnica
