Nakon provedene pisane provjere razumijevanja i usmene interpretacije učenici su bili podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina je trebala oslikati jedan od dijelova fabule (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet). Radovi su izloženi u učionici Hrvatskoga jezika. Učenicima se svidio ovakav način rada jer se imaju priliku kreativno izraziti. Također, rad u skupini ovu aktivnost čini i zabavnijom.
Čitanje je vještina potrebna svakom čovjeku. Ta aktivnost omogućuje svim ljudima da se razvijaju intelektualno, socijalno i emocionalno. Također čitanje omogućuje i da budemo dobri govornici. Pomaže nam i da razumijemo pisane informacije koje nas okružuju u našoj svakodnevici. Književna djela za cjelovito čitanje, poznatija pod nazivom školska lektira, predstavljaju važnu sastavnicu kojom se potiče i razvija učenikova motivacija za čitanje. Čitanjem lektirnih naslova i njihovom interpretacijom na nastavi lektire, učenici razvijaju osobnu kulturu čitanja, književni ukus, čitalačke vještine i sposobnosti koje su mu itekako potrebne za život i daljnje obrazovanje.
Međutim, okolnosti 21. stoljeća traže drugačiji pristup lektiri i čitanju od onog prije 20-ak godina. Dolaskom interneta kao novog medija i pojavom društvenih mreža ljudi sve manje vremena provode uz knjigu. Likovne aktivnosti omogućuju ostvarivanje dječjeg kreativnog potencijala vidljivog kroz istraživačke aktivnosti. One razvijaju dječju vizualno-prostornu inteligenciju, maštu, estetsko percipiranje i specifične likovno-izražajne sposobnosti.
Ova aktivnost oslikavanja književnog djela za cjelovito čitanje jedna je od onih koje utječu na uklanjanje negativnog stava učenika prema školskoj lektiri i čitanju općenito. Preporučljivo je prilikom obrade književnih djela za cjelovito čitanje koristiti raznolike kreativne aktivnosti koje potiču sve učenike na aktivno sudjelovanje u nastavi, razvijaju kreativno i kritičko mišljenje, socijalne vještine te omogućuju učenicima da se na najbolji način povežu s književnim djelom.
