Učenici i nastavnici Srednje strukovne škole u Makarskoj, proveli su tijekom školske godine 2022./2023. projekt Culturewalk. Tim su projektom obuhvatili niz aktivnosti koje su pridonijele istraživanju i prezentaciji materijalne i nematerijalne baštine Makarskog primorja. U projektu je sudjelovalo 7 nastavnika različitih stručnih profila i 36 učenika smjerova: elektrotehničar, hotelijersko-turistički komercijalist, kuhar i konobar.
Projekt je realiziran u sklopu projektne nastave u okviru izvannastavne aktivnosti pod nazivom Čuvari tradicije. Dijelom je integriran i u predmetni kurikulum kao međupredmetna tema.
Projekt je prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za financiranje izvannastavnih aktivnosti. U sklopu natječaja su osigurana i financijska sredstva za njegovu realizaciju. Također je integriran i u dva odobrena Erasmus projekta. Time se osigurala izravna diseminaciju provedenih mobilnosti, poput primjerice edukacije Learn in Museum.
U sklopu projekta učenici su proučavali pet ključnih tema – književnost, umjetnost, folklor, povijest i kulinarstvo. Rezultate svog istraživanja prikazali su kroz digitalni i tiskani vodič koji je objedinio materijalnu i nematerijalnu baštinu Makarskoga primorja.
Ovim projektom nastojalo se upoznati učenike s materijalnom i nematerijalnom baštinom svog zavičaja. Razviti kod učenika pozitivan stav prema kulturnoj baštini zavičaja te njenog istraživanja i valoriziranja. Također, nastojala se osvijestiti važnost očuvanja i prezentacije kulture kao nositelja nacionalnog i lokalnog identiteta.
S tim u vezi, tri su polazišna ishoda na kojima su realizirane aktivnosti provedene kroz izvannastavnu aktivnost. Prvi je proučavanje materijalne i nematerijalne baštine Makarskog primorja. Drugi je prezentacija dobivenih rezultata u obliku digitalnog i tiskanog turističkog vodiča metodom storytellinga. Treći ishod odnosi se na obogaćivanje školskog kurikuluma novim izvannastavnim aktivnostima koje će se temeljiti na interdisciplinarnom pristupu i koje će uključiti veći broj nastavnika različitih stručnih profila.
Teme na kojima se projekt usredotočio integrirane su u predmetne kurikulume kako bi učeničko sudjelovanje u projektu moglo biti vrednovano i kroz nastavu. Tako su učenici prezentirali rezultate istraživanja na satovima hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, kulturne baštine, kuharstva, engleskog jezika i književnosti te njemačkog jezika i književnosti. Isto im je vrednovano sukladno elementima vrednovanja pojedinih predmeta.
Tijekom projekta, učenici su imali dva osnovna zadatka. U prvom zadatku su trebali istražiti, opisati, snimiti i fotografirati materijalnu i nematerijalnu baštinu Makarskog primorja. U drugom zadatku učenici su trebali strukturirati rad prema zadanim karakteristikama.
Sam projekt realiziran je kroz nekoliko etapa. U prvoj je etapi učenicima predstavljena ideja istraživanja i formuliran cilj.
Kroz drugu etapu izrađen je plan istraživanja koji sadrži mjesto, vrijeme, oblike, metode i aktivnosti rada.
Tijekom treće etape projekta učenici su istraživali i prikupljali podatke na terenskoj nastavi i radu u školi. Tom prilikom su posjetili različite lokalitete i javne institucije. Sudjelovali su na radionicama i prikupljali podatke iz različitih izvora. Proučavali su toponimiju i povijesnu građu, istražili tradicionalne recepte autohtonih jela. Osmislili su i proveli intervjue s lokalnim stanovništvom. Prikupili su velik broj legendi i narodnih predaja te koristili različite strategije učenja i upravljanja informacijama.
Kroz četvrtu etapu projekta, učenici su obradili prikupljene podatke, sažimali informacije te sažetke prevodili na engleski i njemački jezik. Koristili su različite audio-vizualne alate. Učenici su metodom storytelling snimali sažetke u izvornoj narodnoj nošnji na autentičnim lokacijama koje su u vodič integrirali putem QR kodova.
U posljednjoj etapi prezentirali su rezultate kroz digitalni vodič izrađen u digitalnom alatu Canvi, na temelju kojeg je nastala i njegova tiskana verzija od 106 stranica. Ovim su učenici pokazali svoju kreativnost ali i zainteresiranost za izvannastavne aktivnosti kao jedan od oblika rada.
Praćenje i vrednovanje projekta je realizirano tijekom i nakon same provedbe projekta kroz sumativno i formativno vrednovanje. Formativno vrednovanje provedeno je tijekom projekta na sastancima gdje su učenici izmjenjivali ideje vezane za realizaciju pa i mijenjali prvotno dogovorene faze projekta. Vrednovanje konačnog rezultata provedeno je kroz ankete, učeničko iznošenje dojmova pismeno i usmeno te izradu panoa s fotografijama i literarnim radovima.
Ovim projektom ostvareni su brojni ishodi. Obogaćen je školski kurikulum novim izvannastavnim aktivnostima. Ojačane su veze kako među nastavnicima različitih aktiva, tako i između učenika i nastavnika. Također je osigurana održivost projekta – tiskanjem je osiguran pristup informacijama za iduće generacije učenika, ali i turističke zajednice, turističke vodiče, lokalno stanovništvo te sve zainteresirane.
Sama provedba projekta predstavljena je između ostalog u Prirodoslovnoj školi u Splitu. Profesorice Anita Zelić Tomaš i Matea Maslać su održale predavanje pod nazivom ‘Integracija naučenog kroz interdisciplinarne izvannastavne aktivnosti’. Na predavanju su detaljno opisale proces izrade i provedbe projekta. Upoznale su nazočne s ciljevima, metodama, aktivnostima i oblicima rada koji su rezultirali izradom digitalnog i tiskanog vodiča za materijalnu i nematerijalnu baštinu Makarskog primorja.
Ovaj projekt još je jedan dokaz koliko se kvalitetno obrazovanje može obogatiti kroz inovativne i interdisciplinarne pristupe, a kod učenika razvijati radoznalost i učenje s razumijevanjem. Ovakav oblik rada zahtijeva od učenika aktivnost jer učenik istraživanjem odgovara na problemske zadatke i ostvaruje ishode učenja. Osim toga, predstavlja za učenika dodatni izvor različitih zanimljivih sadržaja u kojima mogu istraživati sposobnosti i ostvarivati vlastite potencijale.
Mladi ljudi su spremniji istraživati i napredovati u onim područjima u kojima osjećaju znatiželju. Kada im se uz to ponude široke lepeze aktivnosti u kojima mogu ostvariti vlastite potencijale, stvara se dodatna motivacija koja nije vezana samo za školu nego za općenito stvaranje ambicija kod učenika. Na tom putu učenik razvija istraživačke, komunikacijske, organizacijske i građanske vještine, ali i digitalne kompetencije. Svaki dio procesa koji učenik prolazi tijekom provođenja projekta dodana je vrijednost obrazovanju u cijelosti. Takvim načinom rada povezujemo sve kompetencije i vodimo svoje učenike sigurnim koracima prema primjeni kao krajnjem cilju odgoja i obrazovanja.
