Jedan od najvažnijih zadataka nastavnoga predmeta Priroda i društvo je poticati i razvijati ljudsku potrebu za istraživanjem i uočavanjem uzročno-posljedičnih veza u svijetu koji nas okružuje. Zbog toga je u ovom nastavnom predmetu važan metodološki pristup koji je nazvan Istraživački pristup.
Baš kao što su i brojna istraživanja i pokazala, ovaj pristup uspješno pridonosi razvijanju znatiželje, kreativnosti, kao i mnogih drugih praktičnih vještina. Učenike se na ovaj način potiče koristiti se različitim informacijama i izvorima informacija. Osposobljava ih se i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Učenike je, dakako, potrebno postupno uvoditi u istraživačke aktivnosti, razvijati temeljne istraživačke vještine, poticati razvoj istraživačkih kompetencija integrirano, istraživačkim projektima, ali uvijek aktivnostima i sadržajima primjerenima njihovim mogućnostima i interesima.
Istraživački pristup potrebno je integrirati u proces učenja i poučavanja svih koncepata na različite načine: od istraživanja u neposrednoj stvarnosti, izvođenja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih načina kako bi se poticalo aktivno, istraživačko i iskustveno učenje. U kurikulumu je predviđeno da učitelj samostalno odlučuje kad će se i na kojim primjerima istraživanja ostvarivati u odgojno-obrazovnome procesu.
Jedan od četiri koncepta nastavnog predmeta Priroda i društvo nazvan je Promjene i odnosi (u kurikulumu je označen oznakom B). Unutar ovog koncepta izabrali je ishod PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima, prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih ciklusa s aktivnostima u životu. Upravo se ovaj ishod učinio pogodnim za prvu samostalnu istraživačku aktivnost među ovogodišnjim prvašima. Učenicima je predstavljena nova, uzbudljiva aktivnost: promatrat će, prikupljati, bilježiti i analizirati podatke o društvenim pojavama u neposrednom okruženju. Svaki je učenik dobio listu s tablicom u kojoj će upisivati podatke o najomiljenijim aktivnostima, najdražim dobima dana i danima u tjednu suučenika, osoblja škole, te mještana koji se zateknu u neposrednoj blizini školske zgrade tijekom ispitivanja.
Usporedo s objašnjavanjem postupka istraživanja učenici su upoznati i s načinima vrednovanja ove aktivnosti: potrebno je slijediti sve upute i ispitati najmanje 10 ispitanika. U tablici na ispitnoj listi je bilo 15 redaka, što znači da su učenici koji to žele mogli ispitati i više od 10 ispitanika. Prvašima je objašnjeno kako je pravi cilj istraživanja zapravo donijeti ispravne zaključke na osnovu podataka koji se ispisuju u tablici. Ti zaključci će se oblikovati dopunjavanjem nepotpunih rečenica na dnu ispitne liste. Dogovorili su se i kako će učenici koristiti metodu intervjua, pa su najprije u učionici uvježbavali kako pristojno zaustaviti potencijalnog ispitanika, zamoliti ga za sudjelovanje, postavljati jasna i razumljiva pitanja, te se na kraju zahvaliti na sudjelovanju. Nakon te vježbe učenici su pristupili međusobnom ispitivanju u učionici i ispunjavanju prvih redaka u tablici, a zatim su s ispitnim listama izašli u školsko dvorište.
Kako je bio lijep dan, u obližnjem parkiću se zateklo nešto učenika viših razreda te roditelja koji su svoju malu djecu doveli na igranje. Prvašima se jako svidjela uloga ispitivača te su hrabro i odlučno krenuli u ispitivanje. Mještanima koji su se tu slučajno zatekli jako se svidjelo kad bi im prvaši pristojno pristupili i svi su redom rado sudjelovali u istraživanju. Neki su se čak i sami nudili prvašima, dok je neke zanimalo hoće li rezultati njihova istraživanja biti gdjegod i javno objavljeni.
Za aktivnost prikupljanja informacija predviđen je bio jedan školski sat. Međutim, prvašima se toliko svidjela uloga ispitivača da su mnogi odlučili ispitivati dok god ne ispune sve retke u tablici! Stoga su aktivnost produžili na još jedan školski sat! Ispostavilo se tako da su mnogi prvaši ispisali na desetke riječi, pazili na točno pisanje kao i glasovnu analizu i sintezu riječi koje su upisivali u tablicu, vježbali snalaženje u tabličnom prikazu, a da toga nisu ni bili svjesni. Po povratu u razred učenici su s velikim zanimanjem pristupili analizi podataka. Trebalo je izdvojiti koje su to aktivnosti, doba dana i dane u tjednu njihovi ispitanici istaknuli kao najdraže. Prvaši su ispod svojih tablica dopunili nepotpune rečenice i tako sročili svoje zaključke. Spontano su krenuli uspoređivati svoje uratke i zaključke – rezultate istraživanja s drugim učenicima iz razreda. Pokazalo se da je većini ispitanika bilo najdraže baviti se sportskim aktivnostima, da im je najdraže doba dana poslijepodne, a od dana u tjednu prvi dani vikenda.
Prvaši su bili jako ponosni na svoje uratke! S lakoćom su vrednovani po kriterijima utvrđenima na početku aktivnosti – tijekom predstavljanja ovog projekta. Ocjene su bile iznimno dobre, što nije ni čudo jer su svi zajedno baš uživali u istraživanju, boravku izvan učionice, druženju s mještanima i otkrivanju njihovih navika i preferencija. Prvaši su na kraju svega izjavili kako jedva čekaju novu istraživačku aktivnost jer im se jako sviđa učiti o prirodi i društvu na ovakav način: neposrednim opažanjem, otkrivanjem, istraživanjem. Nekako smo zajednički došli do zaključka kako bi bilo najbolje da nam iduća aktivnost bude istraživanje biljaka i/ili životinja, što će se najvjerojatnije uskoro i ostvariti.