Nastavne metode prema V. Bognaru i M. Matijeviću:
| STRATEGIJE | METODE | POSTUPCI |
| UČENJE
OTKRIVANJEM |
istraživanje | promatranje, praćenje, prikupljanje podataka, anketa, intrvju, Delfi postupak, eksperiment … |
| simulacija | igra uloga, igre s pravilima, plan-igre, analiza slučaja … | |
| projekt | proučavanje, inicijativa, rad po ciklusima, radionica budućnosti, scenarij… |
Jedna od temeljnih značajki i prirodnih potreba djeteta jest potreba za istraživanjem svojeg okruženja, kao i prilika za učenje putem istraživanja. Dijete počinje s istraživanjem već od rođenja. Kako raste, tako raste i njegova potreba zaistraživanjem.
Istraživačko učenje jest proces u kojem učenici jedni od drugih uče u istraživačkoj zajednici. Znatiželja učenika je pokretač istraživanja. Slijedi prikupljanje informacija i ideja. Nakon toga učenici započinju razrađivati pravi smjer istraživanja i postavljanje pitanja pitanja za istraživanje. Učenici tada trebaju imati preduvjete za suradnju, dijeljenje različitih stavova i rezultata rada u malim, prilagodljivim skupinama. Rad u malim skupinama utemeljenim na zajedničkim interesima omogućuje učenicima da tijekom istraživačkog procesa zajedno oblikuju znanje kao i zaključak do kojeg dolaze radom na rješavanju zajedničkog problema. Ono što je vrlo važno jest da manje skupine učenicima omogućuju suradničko učenje iz različitih izvora. Dijeljenje je kulminacija istraživačkog procesa pri čemu učenici dijele završni rad kojeg su kreirali kako bi drugim učenicima u svojoj istraživačkoj zajednici pokazali što su naučili.
Tako su učenici u svojoj istraživačkoj zajednici postali stručnjaci za istraživačko pitanje kojim su se bavili tijekom istraživačkog procesa. Na kraju imaju prigodu i odgovornost podijeliti svoje spoznaje s drugim učenicima i svojim znanjem pridonijeti drugima.
Hrvatske endemske biljke – prikazivanje rezultata istržaivanja na mini plakatu (Domaća zadadaća)
– Velebitska degenija, hrvatski zvončić, dubrovačka zečina, hrvatska žutika, pjeskarica, dalmatinski buhač… – čulo se iz Marinove sobe.
– Što radiš? – prekine djed ovu čudnu brojalicu.
– Pokušavam naučiti hrvatske endemske biljke.
– Kad završiš s nabrajanjem, znat ćeš o hrvatskim endemima isto onoliko koliko si znao i prije nabrajanja.
– Djede, u koju si ti školu išao, i kad?! – frknu Marin.
– To su samo različiti nazivi, oni ništa ne znače – nastavi djed kao da nije čuo unukovu upadicu. – Je li velebitska degenija stablo, grm ili cvijet, koji bi, da se smije ubrati, mogli držati u vazi na stolu? Je li crvena kao ruža, žuta kao jaglac; gnijezde li se u njoj ptice?
– Pa, raste na planini, mogla bi biti stablo.
Nato se djed uputi prema knjigama, stisnutim i naguranim na polici ormara. Zaustavi se na jednoj, popravi naočale, pa polako prateći tekst prstom da mu ne pobjegne, pročita:
– Velebitska je degenija najrjeđa biljka u Hrvatskoj. Svoje je mjesto našla na kovanici od 50 lipa.
Vidi Marin da je djed uporan, a malo mu je i krivo što se onako otresao na njega.
– Čekaj, proguglat ćemo malo…
Nakon interpretacije književnog teksta “Domaća zadaća”, autorice Vesne Skočir (SVIJET RIJEČI 4, Terezija Zokić, Benita Vladušić, Ankica Španić, Jadranka Jurić) slijedi istraživanje o hrvatskim endemskim biljkama.
Etape istraživačkog učenja
- Uočiti problem za istraživanje – Što su endemske biljke?
- Postavljanje valjanih i učinkovitih pitanja:
- Što znam o ovoj temi?
- Što želim znati o ovoj temi?
- Što znam o pitanju kojeg želim postaviti?
2. Cilj
Prikupiti i analizirati podatke o hrvatskim endemskim biljkama
3. Istraživačka pitanja:
- Koje endemske biljke rastu u Hrvatskoj?
- Koje su posebnosti hrvatskih endemskih biljaka?
- Na kojim staništima endemske biljke u Hrvatskoj rastu?
4. Istraživački postupci
- Pronalaženje izvora (enciklopedije, Internet, stručni časopisi)
- Čitanje i analiza podataka
- Uspoređivanje podataka iz različitih izvora
- Odabir i bilježenje ključnih podataka
5. Odgovor na istraživačko pitanje
Prikaz rezultata na mini plakatu Hrvatks endemska biljka:
- velebitska degenija
- hrvatski zvončić
- dubrovačka zečina
- hrvatska žutika
- pjeskarica
- dalmatinski buhač
Tijek rada:
- Od ambalažnog kartona učenici izrežu podlogu plakata u obliku pravokutnika. Na podlogu lijepe kolaž u željenoj boji.
- Na pripremljenu podlogu pišu ili lijepe naslov, papir s napisanim tekstom o endemskoj biljci te fotografiju (crtež) biljke.
- Od kartona režu i lijepe okvir kojeg ukrašavaju po želji rezanjem ili bockanjem štapićem tako da dobiju teksturu. Mini plakat se po želji boja temperama.
- Prikaz rezultata i odgovora na istraživačko pitanje je na na mini plakatima HRVATSKA ENDEMSKA BILJKA
Istraživačko učenje podrazumijeva da su učenici aktivno uključeni u proces, da stvaraju, a ne samo da konzumiraju informacije, ideje i rješenja. Oni proizvode značenje, razumijevanje i znanje za sebe. Imajući u vidu istraživačko učenje kao društvenu aktivnost, učenici uče jedni od drugih, dijele vještine i iskustva te razvijaju empatiju i razumijevanje iz različitih perspektiva. Istraživačko učenje je neprekinuti kružni proces koji potiče učenike da razmišljaju o svojem učenju, prikupljaju povratne informacije i odgovore na njih uz samoprocjenu procesa s naglasakom na djelovanju kao rezultatu istraživačkog učenja.
Literatura:
