Učenici su ispunjavali anonimnu anketu od petnaest pitanja u Google Formsu. Anketi je pristupilo 58 učenika četvrtih razreda.
Rezultati anketnog upitnika:
• 95 % učenika smatra da je fizika zahtjevna znanost, a samo 5 % učenika smatra da nije
• 97 % učenika smatra da su u fizici pokus i teorija komplementarni, a 3% učenika ne misli tako
• 81 % učenika je odgovorilo da su temelje fizike u 16. i 17. stoljeću postavili Galileo Galilei i Isaac Newton, 12 % učenika smatra da su to Albert Einstein i Niels Bohr, a 7 % učenika smatra da su to Ruđer Bošković i Nikola Tesla.
• 83 % učenika vjeruje da se fizika dugo vremena nazivala prirodnom filozofijom (po grčkoj riječi φυσıϰός) i da do 18. stoljeća nije bila jasno izdvojena kao zasebna znanstvena disciplina jer su neki filozofski smjerovi (materijalizam; naturalizam; empirizam) promatrali fiziku kao model filozofskog istraživanja, 17 % učenika vjeruje da je to zbog uske povezanosti fizike i filozofije, a nitko od učenika ne vjeruje da su fiziku tada smatrali prirodnom filozofijom jer su svi fizičari bili filozofi
• 91% učenika je odgovorilo da je Aristotel u svojim djelima zapisao kako fizika pomaže pri stvaranju filozofskih tema, a svi ostali su to prenosili usmenom predajom, 6 % učenika smatra da je to zapisao Ruđer Bošković, a 3 % učenika da je to bio Nikola Tesla
• 50 % učenika smatra da uzrok nedostatku kvalificiranog kadra leži u fakultetima koji nisu pripremali studente za nastavu promatranja i eksperimentiranja, 7 % učenika smatra da većina studenata nije prihvaćala takav način rada, a 43 % smatra da su to neki drugi razlozi.
• 48 % učenika je odgovorilo da fiziku ne treba u nastavi smatrati primijenjenom matematikom, 42 % učenika je odgovorilo da se fizika treba temeljiti na eksperimentu, a samo 10 % učenika je odgovorilo da fiziku treba smatrati primijenjenom matematikom jer su te znanosti usko povezane.
• 41 % učenika smatra da kvalificirani nastavnički kadar može uvijek biti eksperimentator i istraživač jer se uvijek može pronaći pribor za izvođenje eksperimenta i provođenje istraživanja, 38 % učenika smatra da to nije moguće zbog slabe opremljenosti škola, a 21 % učenika smatra da nastavnički kadar mora uvijek biti eksperimentator i istraživač jer su se za to obrazovali.
• 96 % učenika smatra da je danas u fizici važno promatranje, postavljanje problema, rješavanje problema i eksperimentiranje, 2 % učenika smatra da je samo važno postavljanje problema i rješavanje problema, 2 % učenika smatra da je samo važno promatranje i postavljanje problema, a niti jedan učenik ne misli da je dovoljno samo eksperimentiranje.
• 52 % učenika je odgovorilo da je promatranje u fizici važno jer je ona svuda oko nas, 48 % učenika je odgovorilo da je promatranje važno jer na taj način nastavnik prikuplja njihove ideje kako i na koji način riješiti zadani problem, a nitko od učenika nije odgovorio da se promatranjem ne može doći do zaključka.
• 93 % učenika je odgovorilo da ne može zamisliti fiziku bez eksperimenta i istraživačkog rada, a samo 7 % učenika je odgovorilo da može zamisliti fiziku bez eksperimenta i istraživačkog rada.
• 89 % učenika smatra da je važno izvoditi eksperimentalne vježbe jer se na taj način može zainteresirati učenika za fiziku te utvrditi i bolje razumjeti usvojene odgojno-obrazovne ishode, 11 % učenika smatra da je je važno izvoditi eksperimentalne vježbe jer se na taj način razvija suradnja među vršnjacima, digitalna pismenost i kreativnost, nitko od učenika ne smatra da eksperimentalne vježbe samo oduzimaju vrijeme niti da zahtijevaju veliki trud i preciznost prilikom izvođenja.
• 47 % učenika smatra da provodeći istraživački rad stječu praktičnu primjenu znanja o konceptima i matematičkoj formulaciji fizikalnih zakona, 17 % učenika smatra da provodeći istraživački rad razvijaju ponašanje u skladu s pravilima ponašanja u laboratoriju i u skladu s općim pravilima sigurnosti na radu, nitko od učenika ne smatra da istraživačkim radom razvija suradnju s vršnjacima, digitalnu pismenost i kreativnost, a 36 % učenika je neodlučno za izvođenje istraživačkog rada.
• 98 % učenika smatra da učinkovito podučavanje STEM-a razvija: kritičko razmišljanje, samostalno učenje, izvrsnu komunikaciju i suradnju, digitalnu pismenost, rješavanje problema i kreativnost jer komunikacija i suradnja može dovesti do rješavanja zadanog problema, a samo 2 % učenika smatra da to nije točno jer komunikacija i suradnja zahtijevaju veliku zainteresiranost učenika pri rješavanju problema.
• 41 % učenika se ne planira u budućnosti baviti STEM područjem jer ih STEM područje ne zanima, 24 % učenika se ne planira u budućnosti baviti STEM područjem jer su im svi STEM predmeti preteški, 21 % učenika se planira u budućnosti baviti STEM područjem jer smatraju da je to budućnost svake mlade osobe, a samo 14 % učenika je odgovorilo da ih STEM područje jako zanima.
Rezultati ankete pokazali su koliko učenici poznaju povijesni razvoj fizike te koliko ih je zainteresirano za STEM područje u daljnjem obrazovanju. Većina ispitanika dobro poznaje razvoj fizike kroz povijest i ključnu ulogu fizike u svakodnevnom životu.
Veliki napredak je što 96 % učenika smatra da je danas u fizici važno promatranje, postavljanje problema, rješavanje problema i eksperimentiranje, ali je zabrinjavajuće što se samo 21 % ispitanika planira u budućnosti baviti STEM područjem. Nakon provedene ankete i uvidom u odgovore sudionika, profesorica će pokušati zajedno s ostalim profesorima iz STEM područja osmisliti kako i na koji način smanjiti postotak učenika koji su u anketi naveli da su im svi STEM predmeti preteški.
