Istraživanje na školskoj razini – prehrambene navike učenika

Hrana služi organizmu kao gradiva tvar, kao izvor energije, služi održavanju života, rastu i razvoju, obnavljanju tjelesnih tkiva, obavljanju svih tjelesnih aktivnosti. Uravnotežena prehrana znači unošenje raznovrsnih zdravih namirnica (iz svih skupina piramide zdrave prehrane), unošenje hrane u umjerenim količinama i svakodnevno u približno isto vrijeme. Osnovu dnevne prehrane čine tri glavna obroka.

Višesatno sjedenje djece zbog školskih obaveza, gledanje televizije i rada na računalu, udruženo sa prekomjernom i nekvalitetnom prehranom često je uzrok pretilosti. Posebno ako je vezano uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost. U dijagnosticiranju pretilosti važno je prvo odrediti ITM (indeks tjelesne mase). U odrasloj dobi to je podloga za razvoj niza bolesti. U smislu prevencije važno je prihvaćenje zdravih stilova života od kojih je među prvima zdrava prehrana.

Tijekom školske godine 2019./2020. u Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti provedeno  je istraživanje o prehrambenim navikama učenica.

Ciljevi istraživanja bili su:

1. Anketom istražiti prehrambene navike učenica škole
2. Na osnovi TM (tjelesne mase) i TV (tjelesne visine) odrediti ITM (indeks tjelesne mase)
3. Navesti uzroke i posljedice loših prehrambenih navika u obliku dijagrama uzročno-posljedičnih veza
4. Predložiti moguća rješenja

Odgojno-obrazovni ishodi:

Opisati i primijeniti zdrave stilove života koji podrazumijevaju pravilnu prehranu i odgovarajuću tjelesnu aktivnost.

Objasniti povezanost prehrane s razvojem debljine kao rizičnoga čimbenika danas vodećih kroničnih bolesti.

Anketirane su učenice od prvog do četvrtog razreda. Anketiranje je bilo anonimno,  uz prethodna pojašnjenja. Mjerenjem su prikupljeni podaci o  tjelesnoj težini i visini.

Anketa      TV_________   TM_________

1. Imaš li kuhani ručak?
   a) da         76,3 %
   b) rijetko  23,7 %
   c) nikada
2. Doručkuješ li?
   a) da          71,8 %
   b) rijetko   28,2 %
   c) nikada
3. Imaš li međuobroke između glavnih obroka?
   a) da                   78,5 %
   b) povremeno  21,5 %
   c) ne
4. Što jedeš za međuobrok?
   a) voće       16,2 %
   b) sendvič  28,4 %
   c) slatkiše   45,3 %
   d) ništa       10,1 %
5. Koliko komada voća jedeš dnevno?
   a) 2 i više
   b) 1         38,2 %
   c) ništa    61,8 %
6. Broj porcija povrća u tvom dnevnom jelovniku iznosi:
   a) 2 i više       2,3 %
   b) 1               41,4 %
   c) ništa         56,3 %
7. Slatkiši i grickalice su u tvojoj prehrani zastupljeni:
   a) nikada                0,7 %
   b) povremeno     71,6 %
   c) svaki dan          27,7 %
8. Koliko često jedeš konzerviranu hranu?
   a) nikada             25,2 %
   b) ponekad         72,3 %
   c) svaki dan          2,5 %
9. Koliko često jedeš „brzu hranu“?
   a) nikada
   b) ponekad        81,2 %
   c) svaki dan       18,8 %
10. Koliko mlijeka i mliječnih proizvoda konzumiraš u jednom danu?
    a) 0,5 l i više   26,8 %
    b) 1 čaša          59,6 %
    c) ništa             13,6 %
11. Što piješ kada si žedna?
    a) vodu                  32,3 %
    b) mlijeko                8,7 %
    c) voćni sok          34,6 %
    d) slatke napitke  24,4 %
12. Piješ li kavu?
    a) svakodnevno     25,7 %
    b) ponekad             3,0 %
    c) ne pijem kavu    71,3 %
13. Piješ li alkohol?
    a) redovito
    b) povremeno             7,7 %
    c) ne pijem alkohol     92,3 %
14. Jesi li fizički aktivna?
    a) redovito         80,9 %
    b) povremeno    19,1 %
    c) nikada

Dobiveni rezultati su pokazali:

• 1/3 učenica nema svakodnevno kuhani ručak
• isto toliko ih ne doručkuje redovito
• međuobroke povremeno ima 21 % učenica i to najviše slatkiše i sendviče
• 60 % učenica jede samo jedan komad voća dnevno ili jednu porciju povrća
• slatkiši i grickalice su povremeno zastupljeni kod 2/3 učenica, a 1/3  ih konzumira svaki dan
• konzervirana i „brza hrana“ su često na jelovniku kod 70 % – 80 % učenica
• samo njih 50 % popije dnevno oko 0,5 L mlijeka
• polovica ih žeđ gasi slatkim napitcima
• 30 % ih svakodnevno pije kavu, a alkohol gotovo da i ne konzumiraju (92,3 %)
• većina ih je umjereno fizički aktivna (80 %)

Analiza indeksa tjelesne mase

• 45,88 % učenica svoj ITM održavaju u rasponu od 21 – 23 kg/m^2, a 41,13% u rasponu  18 – 20 kg/m²
• 6,64 % ih je prehranjeno, 5,37 % ih je pothranjeno

Dobiveni podaci pokazuju da 1/3 učenica ima loše prehrambene navike. Podaci se slažu sa podacima iz literature koja ukazuje na loše prehrambene navike školske djece i mladeži u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama u kojima su provedena slična istraživanja.

Zaključci

Učenice su anonimno anketirane u svrhu saznanja na koje se načine hrane i je li  to u skladu sa načelima zdrave prehrane. Podaci dobiveni anketom su pokazali da oko 1/3 učenica ima  loše prehrambene navike. To znači da nemaju svakodnevno kuhani obrok, ne doručkuju, ne jedu dovoljnu količinu voća i povrća. Kavu piju svakodnevno, a ne piju dovoljnu količinu mlijeka. Na jelovniku su im vrlo često „brza hrana“, grickalice i slatkiši bilo da su to glavni obroci ili međuobroci. Pozitivno je to što  ih gotovo većina ne konzumira alkohol i što su umjereno fizički aktivne. Prosječan ITM za sve učenice škole iznosi 20 kg/m².

Stoga bi bilo potrebno:

– poduprijeti stvaranje dobrih, te utjecati na promjenu loših prehrambenih navika

– ukazati na problem i roditeljima i djeci

– provoditi edukaciju od vrtića, pa dalje kroz školu putem roditeljskih sastanaka, radionica…

– prezentirati zdrave stavove putem medija

– uvesti kvalitetnu kolektivnu prehranu u škole

– svijest o zdravom načinu prehrane trebalo bi pobuditi ne samo kod učenika nego i u široj društvenoj zajednici.