U svrhu istraživanja primjene digitalnih tehnologija u nastavi na daljinu odabrala je anonimnu online anketu s pitanjima koja su bila usmjerena na problematiku kako su se učenici snašli u novim okolnostima, na rezultate nastave na daljinu ili, jednostavno, koje su prednosti i nedostatci nastave na daljinu iz učeničke perspektive.
U cilju što potpunije mogućnosti uvida u nove metode poučavanja i rada, nastavnica je odlučila da je najprikladnije vrijeme za provedbu ankete zadnja dva tjedna nastavne godine. Provođenjem ove anonimnom online ankete nastojala je obuhvatiti prve, druge i treće razrede. Prema najavama MZO–a, velika je vjerojatnost da će se od jeseni nastaviti s nastavom na daljinu, i nastavnica smatra da bi bilo korisno provjeriti koje su to eventualne prepreke na koje nailaze učenici.
Poziv za popunjavanje ankete, uz pomoć kolega iz škole, poslala je učenicima putem aplikacije Teams na kojoj se nalaze virtualne učionice.
Rezultati ankete
Anketi je pristupilo ukupno 119 učenika prvih, drugih i trećih razreda, od toga 94 učenica (79 % ) učenica i 25 učenika (21 %), a najviše je sudjelovalo učenika prvih razreda (49,6 % ) ili 59 učenika.
S obzirom na preporuke MZO-a o načinu rada u nastavi na daljinu uz pomoć digitalnih tehnologija, bilo je očekivano da će na prvo pitanje veliki broj učenika odgovoriti da se prilično često služe računalom, tabletom ili mobitelom u nastavi na daljinu, no iz drugoga anketnog pitanja bilo je zanimljivo saznati da je većina, tj. 66 učenika (56,4 % ), na pitanje: “S kojim se od ponuđenih programa najčešće služiš?” odgovorilo da se služi svim navedenim programima: za obradu teksta i izradu prezentacija, za e-poštu, za gledanje filmova, za razmjenu poruka, za obradu i dijeljenje fotografija. Najmanji postotak učenika naveo program za gledanje filmova kao najčešći. Ipak, prema anketi, program kojim se učenici najviše služe u nastavi na daljinu je za obradu teksta i izradu prezentacija (čak 26,5 % učenika). Navedeni odgovori, koji ukazuju na uključivanje učenika u široki spektar aktivnosti u različitim programima, mogu se povezati s velikim postotkom pozitivnih odgovora (94 učenika ili 79 % ) na pitanje o izrađivanju vlastitih digitalnih sadržaja.
Uspoređujući pitanja koja se odnose na učestalost primjene IKT alata u nastavi na daljinu i u svakodnevnom životu, vidljive su razlike, kao npr.: “prilično često” i “često” za potrebe nastave na daljinu navelo je 78 učenika (84 % ), a u svakodnevnome životu 44,5 % , dok je manje od 10 % navelo “rijetko” u nastavi na daljinu, a u svakodnevnome životu 53 učenika (21,4 % ).Slijede odgovori na pitanje o načinu rada odnosno o komunikaciji između nastavnika i učenika, a koji su posebno značajni indikatori u svrhu daljnje organizacije i priprema obuhvaćenih projektnim aktivnostima i diseminacijom. Naime 68 učenika (57,1 % ) odgovorilo je da se služi svim navedenim načinima komunikacije: nastavnici šalju nastavne materijale i poveznice, provode provjere znanja (kviz, ispit, i sl.), učenici izrađuju digitalne sadržaje (prezentacije, plakate, umne mape). Učenici i nastavnici, međusobno komuniciraju putem platformi kao što su Teams ili Zoom. 45 učenika (37,8 % ) odgovorilo je da im nastavnici samo šalju nastavne materijale i poveznice, dok je samo 1 učenik (0,8 % ) naveo da komunicira s nastavnicima samo putem video-poziva ili izrađuje samo digitalne materijale.
Nadalje 115 učenika (96,6 % ) navodi da zahvaljujući poznavanju IKT alata lakše prati nastavu na daljinu, što ubuduće može biti izvrstan pokazatelj interesa učenika za rad na projektima koji potiču stjecanje digitalnih kompetencija.
Na upit o najkorisnijim IKT alatima u nastavi na daljinu učenici su naveli sljedeće komentare svoja razmišljanja komentirali na sljedeći način: „prezentacije, program za razmjenu poruka, plakati, aplikacija za izradu umnih mapa, snimljene video-lekcije s objašnjenjem, kviz, ciljano traženje informacija, Teams chat, korištenje mobitela za potrebe nastave, pitanja provjere znanja uz prezentaciju, Zoom poziv, Coogle, Inskape, Corell. Posebno je zanimljiv odgovor jednoga učenika koji je napisao: “Najkorisniji mi je rad u Teamsu jer se tako ostvaruje osjećaj razreda”. Neki učenici navodili su da su im se svidjele razne kreativne aplikacije u koje su unosili svoje nastavne sadržaje.
Odgovori na upit o najneprikladnijim načinima i metodama u nastavi na daljinu uglavnom su bili sljedeći: “slanje zadataka bez povratne informacije, videopozivi zbog komplikacija s vezom i uopće nelagode, kvizovi s premalo vremena za rješavanje, usmeno odgovaranje preko Zooma, zadaci u Wordu jer su nezanimljivi, digitalne mape, previše aplikacija, pisanje eseja, prerani videopoziv, cijela nastava na daljinu, OneNote (jer je sve ostalo u Teamsu)”, iako je veliki dio učenika naveo da je općenito vrlo zadovoljan.
U posljednjem pitanju od učenika se tražilo da navedu probleme ili prepreke na koje nailaze te kako ih rješavaju. Najčešći problemi s kojima su se susretali bili su: problemi s internetskom vezom pri slanju svojih zadaća, sporo učitavanje fotografija, problemi zbog nepoznavanja rada u određenim aplikacijama i zbog premalog besplatnog prostora kod nekih aplikacija i preopterećenih servera zbog kojih dolazi do blokade, ali i nesnalaženja u nepreglednim aplikacijama. Naravno bilo je i subjektivnih razloga kao nedostatak motivacije zbog nastave na daljinu pa su pojedini učenici zaboravljali rješavati zadatke. Za pomoć su se obraćali uglavnom nastavnicima ili nekome iz svoje okoline, a probleme su nerijetko rješavali uz pomoć svojih vršnjaka.
Zaključak
Uvidom u rezultate ankete, nastavnica govori da se može zaključiti da velik broj učenika, unatoč prilično otežanim uvjetima rada, pozitivno prihvatio novi način rada nastave na daljinu uz pomoć nastavnika. Bez obzira što je određeni broj učenika nailazio na veće prepreke u komunikacijskom procesu, zanimljiv je podatak da su pokazali sposobnost snalaženja u novim okolnostima na vrlo uspješnoj razini. Podaci iz ankete mogu poslužiti za bolji uvid stanja o primjeni IKT alata u nastavi na daljinu u školi i utjecati na još kvalitetniji način rada. Nastavnica smatra da će istraživanje doprinijeti prikladnijem akcijskom planu koji je potreban, koliko za projekt koji se trenutačno provodi u školi, toliko i za eventualni nastavak nastave na daljinu ukoliko bude potrebno.
Nastavnica se želi zahvaliti učenicima koji su sudjelovali u anketi.
Ostali rezultati ankete vidljivi su na poveznici.
