Provedeno je Istraživanje o provedbi i stavovima nastavnika o učincima nastave na daljinu u Graditeljskom učilištu Srednje škole Bedekovčina u posljednjem tromjesečju školske godine 2019./2020.
Po završetku po mnogo čemu posebne, protekle 2019./2020. školske godine, početkom rujna 2020. godine u Srednjoj školi Bedekovčina, nastavnica Sanja Markuš, voditeljica Graditeljskog učilišta je zbog potreba unaprjeđenja rada Graditeljskog učilišta škole provela obrazovno Istraživanje o provedbi i učincima nastave na daljinu strukovnih predmeta za vrijeme okolnosti nastalih pandemijom Corona virusa.
U istraživanju su sudjelovali nastavnici strukovnih predmeta i stručni učitelji iz područja graditeljstva, članovi Stručnog vijeća nastavnika graditeljske i strojarske grupe predmeta u Srednjoj školi Bedekovčina, ukupno 21 ispitanik. Zbog specifičnosti i posebnih zahtjeva struke, nisu sudjelovali nastavnici strojarske grupe predmeta.
Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu digitalne kompetencije nastavnika Graditeljskog učilišta i probleme na koje su nailazili u provedbi nastave stručnih predmeta na daljinu, konstatirati područja u kojima su moguća poboljšanja i ispitati konkretne potrebe nastavnika koje bi trebale omogućiti poboljšanje kvalitete online nastave u slučaju potrebe u budućnosti.
Za prikupljanje podataka korištena je metoda ankete sustavom Google dokumenti. 50 pitanja odnosilo se na samoprocjenu digitalne kompetencije i materijalne resurse koje nastavnici za potrebe nastave na daljinu posjeduju, njihovu spremnost na usavršavanje i konkretne potrebe, korištenje preporuka i ponuđenih digitalnih nastavnih sadržaja MZO i ASOO. Detaljno je ispitano korištenje digitalnih platformi i alata, način i učestalost komuniciranja s učenicima, zastupljenost pojedinih metoda podučavanja, kriteriji vrednovanja i način ocjenjivanja.
Rezultati istraživanja su ponovno podsjetili na najveći problem s kojim se nastavnici u srednjim strukovnim školama, a posebice u području graditeljstva već godinama susreću, a to je potpuni nedostatak udžbenika i primjerene stručne literature. Iz tog je razloga i nastavu na daljinu bilo daleko teže provesti. Nastavnici su se gotovo u potpunosti morali osloniti na vlastite digitalne obrazovne materijale koji su trebali zamijeniti udžbenik. Posebno je važno dodatno provjeriti izvore i kvalitetu digitalnih materijala preuzetih s interneta. Iako je razumljivo da se nastavni predmeti uz mnogo neophodnih crtačkih umijeća, matematičke kompetencije i sposobnost prostornog zora na ovaj način teže svladavaju, uspješnost teorijske nastave ocijenjena je vrlo dobrom ocjenom. Međutim, poseban problem bio je provođenje praktične nastave na daljinu. Nastavnici i stručni učitelji suglasni su da putem nastave na daljinu učenici nikako ne mogu polučiti potrebne praktične vještine za svoj budući rad u struci.
Svoj rad tijekom posljednja tri mjeseca nastave u prošloj školskoj godini nastavnici su ocijenili samokritično i realno. Tri mjeseca online nastave prisilila su ih na brzo usavršavanje i mnogo zahtjevnog rada. Mnogi su učenici, prema svjedočenju nastavnika, u pozitivnom smislu promijenili odnos prema radu. I jedni i drugi su spoznali vrijednost neposredne komunikacije i predavanja uživo.
Upitnik i kasnija analiza pomogla je nastavnicima uključenim u istraživanje da osvijeste pogreške i propuste koje su zbog nenadane i nagle promjene u svom radu eventualno načinili, a stručnoj službi i vodstvu škole da poduzmu aktivnosti koje bi kvalitetu nastave na daljinu u slučaju ponovne potrebe učinilo boljom i učinkovitijom.
