Kurikulum opisuje kako se domena Podatci, statistika i vjerojatnost bavi prikupljanjem, razvrstavanjem, obradom, analizom i prikazivanjem podataka u odgovarajućemu obliku. U kurikulumu je nedvosmisleno navedeno kako podatke dane grafičkim ili nekim drugim prikazom učenik treba znati očitati te ih ispravno protumačiti i upotrijebiti. Sve se to postiže koristeći se jezikom statistike.
Učenici četvrtih razreda osnovnih škola trebali bi, prema ishodu E.4.1., provoditi jednostavna istraživanja i analizirati dobivene podatke. Učenici bi trebali moći osmišljavati i provoditi jednostavna istraživanja u svojoj neposrednoj okolini, prikupljati podatke, razvrstavati ih i prikazivati, te čitati podatke iz tablica i jednostavnih dijagrama.
Upravo ovakva razrada ishoda omogućava kvalitetnu korelaciju s Prirodom i društvom i međupredmetnim temama: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Zdravlje, Održivi razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.
Zato je u četvrtom razredu OŠ Tučepi odlučeno provesti istraživanje o učestalosti pojedinih imena i prezimena ljudi u Republici Hrvatskoj jer se to zgodno poklopilo sa proučavanjem reljefnih i lingvističkih posebnosti različitih krajeva Hrvatske. Učenici su prošli sve faze istraživanja:
- Promatrali su kakva imena i prezimena nose ljudi oko nas te su utvrdili kako mnogi nose dosta uobičajena imena i prezimena za zavičaj, dok ima i ponešto imena koja baš i nisu česta u kraju u kojem živimo.
- Postavili su istraživačka pitanja o tome koliko su česta njihova imena i prezimena u RH, te koja su imena njihovih prijatelja tj. članova obitelji češća odnosno rjeđa od njihovih.
- Zatim su donijeli pretpostavku u kojoj su naveli svoje mišljenje o tome koliko ljudi u RH nosi njihovo ime i prezime tj. imena njihovih prijatelja/članova obitelji. Pretpostavili su i jesu li ta njihova imena češća ili rjeđa od njihovih.
- Slijedila je iduća, možda i najvažnija faza istraživanja, a to je istraživanje pouzdanih izvora podataka. Kako se radi o podacima koji se prikupljaju tijekom popisa stanovništva, odlučili su se za korištenje podataka koje objavljuje Državni zavod za statistiku jer je to državna upravna organizacija koja je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske. Učenici su u ovoj fazi koristili svoje 1:1 tabletne Android uređaje te posjetili službene mrežne stranice ovog zavoda kako bi došli do relevantnih podataka.
- U idućoj je fazi slijedilo prikazivanje podataka tablicom i grafikonom. Učenici su izradili svoje tablice i grafikone direktno na istraživačkom obrascu koji su dobili od učiteljice, a neki su ih izradili na posebnim papirima s pomoćnim crtama pa ih nakon izrezivanja nalijepili na za to predviđeno mjesto u istraživačkom obrascu.
- Učenici su potom pročitali dobivene podatke, pogledali kakvo je stanje sa stupcima u njihovim grafikonima, prokomentirali dobivene podatke s drugim učenicima jer su ih neki podaci iskreno iznenadili! Neki su učenici bili uvjereni kako je njihovo ime rijetko korišteno u našoj zemlji, dok su neki mislili da njihovo ime nosi puno više ljudi nego što su to istraživanjem utvrdili. Učenici su nakon takve analize osmislili i u istraživački obrazac zapisali svoj zaključak. U njemu su naveli svoja opažanja, utvrdili koliko je njihovo ime tj. prezime češće odnosno rjeđe od imena njihovih prijatelja tj. članova obitelji.
Ovakav način istraživanja koje vodi do utvrđivanja stvarnih, istinitih i relevantnih informacija iznimno se svidio učenicima. Zajedno su zaključili kako je ovaj proces, iako važan i koristan jer nas vodi do istinitih i točnih podataka, zapravo prilično zahtjevan i traži dosta vremena i truda. Vjerojatno je baš to razlog zašto se mnogi ljudi, kod donošenja vlastitog mišljenja i zaključaka, najčešće zadržavaju na trećoj točci istraživanja: PRETPOSTAVCI. I sami su učenici utvrdili kako se gotovo niti jedna njihova pretpostavka nije na kraju pokazala točnom! Zato je važno da se ljudi ne oslanjaju na svoje pretpostavke i uvjerenja već da istražuju relevantne i pouzdane izvore informacija te da nauče pravilno čitati dobivene podatke kako bi samo na osnovu njih donosili ispravne zaključke.
Nadamo se da će upravo ovakve aktivnosti u školama pomoći odgojiti jednu novu generaciju mladih ljudi koji će biti spremni razgovarati, raspravljati i donositi ispravne i relevantne zaključke na osnovu kojih će moći graditi bolji svijet.
