Autor izložbe je dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik s Hrvatskog instituta za povijest.
Izložba “Biti učenik u dugom 19. stoljeću” tematizira raznolike učeničke prakse i kulturno-antropološke aspekte ško- lovanja kao što su učenički standard, učeničke bolesti, učenička disciplina, boravak u razredu, boravak u školskom dvorištu, učeničke igre i slobodno vrijeme, rad učenika u školskom vrtu, učeničke stručne prakse, učenička sjećanja, memoari, dnevnici i spomenari, izgradnja učeničkih subjektivnosti i identiteta (rodnih, socijalnih, vjerskih, nacionalnih itd.), učeničku mobilnost te diskriminaciju učenika.
Izložba se bavi i socijalnim aspektom školstva (dostupnost osnovnog, srednjeg i visokog školstva, pismenost i društvena stratifikacija), zatim rodnim aspektom školstva (spolna podjela škola i nastavnih programa), intelektualnim aspektom školstva koji se promatra kroz školovanje gimnazijalaca i studenata, te ideologizacijom školstva koja se analizira kroz školske ceremonije i rituale. Tadašnji školski sustav, kao važan segment disciplinskog društva 19. stoljeća, trebao je proizvoditi pokorne građane koji su unutar cijelog društva trebali bespogovorno poštivati sve vladajuće autoritete.
Tako su se vodeći pedagoški autoriteti 19. stoljeća zalagali za to da škola prije svega treba odgajati buduće „krotke“ i „poslušne“ građane. Djeci se u školi stvarala slika vladara kao brižnog oca, koji brine o svima i o svemu. Oca koji nikada ne griješi i bez kojeg bi čitavo društvo bilo izloženo nesigurnosti i ne- stabilnosti, a od učenika i učenica se očekivalo neprekidno poštivanje i uvažavanje svih vladajućih autoriteta.
Tijekom dugog 19. stoljeća školstvo se u čitavoj Europi formira kao odgojno-obrazovni sustav koji postaje važan čimbenik u nastanku modernih građanskih društava. U Hrvatskoj od kraja 18. stoljeća možemo pratiti protomodernizaciju školstva koja od sredine 19. stoljeća prerasta u modernizacijske obrazovne projekte da bi tijekom druge polovice 19. stoljeća ta moderniza cija dobila i svoje konkretne zakonske okvire.
Zbog toga se u sklopu izložbe nastoji učenič ke školske prakse staviti u kontekst izgradnje modernog školskog sustava koji je do kraja 19. stoljeća na sebe preuzeo funkciju sekundarne socijalizacije.
