AKTIVNOST: JE LI TO DOISTA ISTINA?
Napomena za učitelje: Osim što želimo pomoći učenicima da se služe analitičkim pitanjima da bi procijenili vjerodostojnost određenog izvora, želimo ih naučiti i da razumiju da informacije dolaze iz raznih izvora (ne samo udžbenika). Stoga moraju primjenjivati svoje vještine za analizu različitih vrsta medijskog sadržaja. Kada to nauče, spremni su za prelazak na analizu posebnih kategorija medijskog sadržaja kao što su vijesti ili znanstveni podaci.
Napomena: Ova je aktivnost iz medijske pismenosti prikladna za sve uzraste, no možda je ipak malo prezahtjevna za učenike 2. i 3. razreda. Zato predlažemo prilagodbu koju možete pronaći pod Zadatak.
CILJEVI ZA UČENIKE
- Utvrditi koje postupke učenici već upotrebljavaju da bi saznali jesu li informacije vjerodostojne.
- Razmisliti o tome kako određene stvari poput stručnosti i motiva utječu na vjerodostojnost.
- Naučiti četiri pitanja za procjenu vjerodostojnosti izvora.
- Razumjeti da izvori koji su vjerodostojni za jednu temu, ne moraju nužno biti pouzdani za drugu temu.
- Naučiti da pretraživanje više različitih izvora često pomaže pri utvrđivanju toga je li nešto vjerodostojno.
RAZGOVARAJMO
Što čini nekoga ili nešto pouzdanim ili povjerljivim?
Svaki dan odlučujete hoćete li nečemu vjerovati ili ne. Je li videozapis koji ste vidjeli vjerodostojan? Je li video koji ste vidjeli stvaran ili lažan? Govori li vam stariji brat istinu ili vas zeza? Je li glasina koju ste čuli o prijatelju istinita? Kako ćete utvrditi govori li vam netko istinu? Služite li se već ovim pokazateljima?
- Činjenice koje znate o određenoj osobi
Na primjer, znate je li vaš prijatelj jako dobar u nečemu, je li inače iskren ili radi smicalice ili je zloban, tako da obično možete odrediti kada je ozbiljan, a kada se šali ili laže.
- Činjenice koje netko zna o vama
Na primjer, vaši roditelji znaju od koje hrane vas boli želudac i stoga slušate njihove savjete kada se radi o tome što smijete jesti. Školska knjižničarka zna koji su vaši interesi i kakve knjige volite te stoga slušate njezine preporuke knjiga.
- Ton glasa i izraz lica
Na primjer, ako vam prijatelj kaže da mu se nimalo nije svidio novi park za skejtanje, a pritom zakotrlja očima i zvuči sarkastično, znate da zapravo misli suprotno od toga.
- Situacija
Na primjer, ako se vaši prijatelji zezaju i jedan od njih vas zadirkuje zbog vaše nove frizure, znate da je to samo šala. Međutim, ako netko drugi u školi kaže istu stvar da bi vas osramotio pred razredom, onda je to uvreda.
Kada čujemo neku informaciju u medijima, primjerice na video snimci, od osobe na televiziji ili internetskoj stranici, ne poznamo osobno izvor i on ne poznaje nas. Stoga ne možemo biti sigurni možemo li vjerovati tom izvoru.
Čak i kada nam netko pošalje poruku nema dodatnih indikatora kao što je izraz lica ili ton glasa, pa možda nećemo biti sigurni što je pošiljatelj htio reći. U tom slučaju trebamo postavljati pitanja…
ZADATAK
Potreban materijal: Radni listić “Kako odlučiti je li izvor vjerodostojan?” (po jedan za svakog učenika)
Moguća prilagodba za učenike 2. i 3. razreda: Ako smatrate da su vaši učenici spremni za razgovor o tome je li neki izvor vjerodostojan, obradite samo korak 1. i 2.
1. PROCJENA IZVORA
Ako želite preporuku za odličnu novu video igru, hoćete li pitati svoju baku? To jest, je li vaša baka vjerodostojan izvor za informacije o video igrama? Vjerodostojan izvor je onaj kojem možete vjerovati da će vam dati točne i relevantne informacije.
Sastavite popis prednosti i nedostataka prema primjeru u nastavku da biste objasnili koje su prednosti, a koji nedostaci traženja bake za savjet u vezi s video igrom.
Izgleda li vaš popis otprilike ovako?
PREDNOSTI
- Baka me voli i želi da budem sretan/na.
- Baka je jako dobra u pronalaženju informacija ako ne zna sama odgovor.
NEDOSTACI
- Baka ne voli igrati video igre i ne zna puno o njima.
- Baka ne zna koje igre već imam i kakve igre volim.
Ako je vaš popis izgledao ovako, iskoristili ste dva od najuobičajenijih alata pri odlučivanju o tome je li izvor vjerodostojan: motiv i stručnost. “Stručnost” je posebna vještina ili znanje o nečemu određenome; stručnjaci su stručni. “Motiv” je nečija namjera, tj. razlog zašto nešto govori ili radi. Koji od navoda u popisu vam ukazuje na bakine motive?
Koji od navoda govori o njezinoj stručnosti? Je li baka, dakle, prema ovoj tablici prednosti i nedostataka vjerodostojan izvor za informaciju o tome koju video igru da kupite? Baka vam ne bi lagala, no vjerojatno bi bilo bolje da pitate nekoga kome je također stalo do vas, ali tko zna više o igrama i vrstama igara koje volite.
Isto tako vam je tata možda odličan kuhar, no ne razumije se u modu nimalo, a vaš trener može biti jako dobar u košarci, ali ne i u gimnastici. Baka možda može popraviti gotovo svaku igračku, no ne zna ništa o videoigricama. Samo zato što je netko stručnjak u jednom području, ne znači da je stručnjak u svemu.
2. SASTAVITE POPIS PREDNOSTI I NEDOSTATAKA
Ako je ovo prvi put da razmišljate o tome kako upotrijebiti motiv i stručnost kao indikatore za odlučivanje o tome je li određeni izvor vjerodostojan, bilo bi dobro da to još malo provježbate.
Zamislite da želite saznati kako postati bolji nogometaš. Sastavite popis prednosti i nedostataka odabira sljedećih izvora da biste odredili jesu li vjerodostojni:
- Vaša baka
- Blog košarkaškog trenera u srednjoj školi čija je momčad odnijela brojne pobjede.
- Internetska stranica koja prodaje kopačke i daje savjete.
- Video snimke tehnika za vježbanje nogometa.
Što ste primijetili u pogledu prednosti i nedostataka svih navedenih izvora?
- Je li neki od izvora dobar trener, no ne zna dovoljno o nogometnim vještinama?
- Je li neki izvor nogometni stručnjak, no nema potrebne vještine poučavanja?
- Uključuje li savjet jednog od izvora kupnju nečega od njih?
- Zna li ijedan izvor dovoljno o nogometu, no ne zna na kojim vještinama morate raditi?
Raspravite: Tko bi bio dobar izvor za tu temu i zašto to mislite?
Rijetko kad su izvori potpuno vjerodostojni ili nevjerodostojni. Većina izvora ima svoje prednosti i nedostatke. Zato najbolje odgovore najčešće dobijemo ako se posavjetujemo s više izvora i usporedimo odgovore.
3. KORACI
Za vjerodostojnost nije samo važno kome možemo vjerovati. Važno je i ono što sami vjerujemo. Sliku o svijetu stječemo s raznih mjesta, a ne samo izravno od drugih ljudi. Film o tsunamiju pokazuje ogroman val koji je viši od nebodera i kreće se prema ljudima na obali. Izgleda li tsunami inače tako? Prema jednoj reklami mogli biste zaključiti da su znanstvenici većinom muškarci s ludim frizurama koji nose debele naočale i bijele kute cijelo vrijeme. Je li to istina?
Možemo provjeriti bilo koji izvor s pomoću 3 koraka na radnom listiću “Kako odlučiti je li izvor vjerodostojan”. Ti koraci uključuju ono što već znamo o motivima i stručnosti.
Korak 1: Upotrijebiti zdrav razum
Postavite pitanje: Je li informacija logična? Ima li smisla? Ako ono što vidite nema smisla, ako iz vlastitog iskustva znate da nije istinito ili se jednostavno ne podudara s činjenicama koje već znate, ne morate poduzeti dodatne korake. Izvor koji provjeravate nije pouzdan.
Korak 2: Odgovori na pitanja
Ne bilo koja pitanja, nego ova četiri pitanja:
Stručnost
a) Poznaje li me ovaj izvor i je li mu stalo do mene (i je li to uopće važno)?
Odgovor na ovo pitanje ovisi o informaciji koju tražite. Ako provjeravate informaciju o zagađenju oceana plastičnim bocama za vodu, doista nije važno poznaje li vas izvor ili ne. Međutim, ako vam stranica obećava da ćete biti oduševljeni igračkama koje nudi, morala bi znati kakve igračke, igre ili aktivnosti volite da bi to obećanje bilo vjerodostojno.
b) Zna li ovaj izvor puno o toj temi? Kako je izvor stekao to znanje?
Neki ljudi misle da je vjerodostojne informacije najlakše dobiti pomoću digitalnog glasovnog asistenta. Čini se kao da digitalni asistenti znaju sve! Jeste li se ikada zapitali kako mogu znati sve to? Digitalni asistenti upotrebljavaju zadane postupke koji se zovu algoritmi da bi došli do odgovora. Za jednostavna pitanja koja imaju samo jedan moguć odgovor (primjerice koja je temperatura vani ili ime slavne ličnosti poznate po određenoj pjesmi) obično su vjerodostojan izvor. Međutim, ako su pitanja kompliciranija, bolje je pitati osobe ili skupine ljudi koji su vrlo iskusni u tom području, dobili su nagrade ili imaju diplomu iz tog područja. Nakon toga možete pomoću glasovnog asistenta potvrditi vjerodostojnost dobivene informacije. (Pogledaj 3. korak)
Motiv
c) Što ovaj izvor želi da napravim ili mislim i zašto bi htio da to napravim ili mislim?
Hoće li ovaj izvor zaraditi ako poslušate savjet koji dobijete od njega? Na primjer, mislite li da influenceri dobivaju naknadu ako kupite proizvod koji nose ili o kojem govore? Nose li profesionalni sportaši određenu marku obuće ili majica zato što im se sviđa ta marka ili zato što ih se plaća da govore o toj marki? Novac je čest razlog zašto možete vidjeti određeni logotip ili marku u imenu video snimke i opisa te može utjecati na ono što vam influenceri ili sportaši govore (i što vam ne govore). Vjerojatno vam time ne žele naškoditi, ali zarada novca može im biti važnija od toga da vam daju sve činjenice ili vam kažu što je dobro za vas.
d) Kome koristi ako ljudi vjeruju tom izvoru, a kome to može naštetiti?
To nije uvijek lako procijeniti. Na primjer, zamislite oglas za aplikaciju koja jamči da će vas učiniti boljim učenikom.
- Tko ima koristi i kako? Tvorac aplikacije ima koristi od vaše kupnje aplikacije jer bi zaradio na tome. Vi biste imali koristi ako bi vam aplikacija doista pomogla.
- Ako povjerujete u oglas, kome bi to moglo naškoditi? Ako kupite aplikaciju, moglo bi se ispostaviti da ste bacili novac u vjetar. Možda trošite previše vremena na vježbanje pogrešnih stvari, zbog čega vam se mogu pogoršati ocjene u školi. Možda se oslonite na aplikaciju koja samo može nagađati što vam je potrebno, umjesto da potražite pomoć od učitelja koji stvarno znaju što vam je potrebno.
Korak 3: Potvrdi
Postavite si pitanje: Potvrđuju li drugi vjerodostojni izvori ono što vam je rekao ovaj izvor?
Nije dovoljno samo provjeriti dodatne izvore, već treba potražiti raznolike izvore. Ako ne možete naći raznolike vjerodostojne izvore koji potvrđuju ono što ste saznali od izvora koji provjeravate, nemojte vjerovati tom izvoru.
4. PROVJERITE IZVORE
Sad je sve jasno! Krenimo na vježbu! Odaberite pitanje vezano za nešto što obrađujete na nastavi ili nešto što ste vidjeli na internetu. Pretražite internet ili surađujte s profesorom informatike da biste pronašli druge izvore informacija za određenu temu (izvori mogu biti knjige ili vijesti, članci u časopisu, mogu se nalaziti na internetu ili izvan njega).
Ako nemate ideje, evo nekoliko prijedloga!
- Trebate ideju za rođendanski poklon za prijatelja. Trgovina koja se nalazi u vašoj blizini tvrdi da ima najbolju tražilicu i da kod njih možete naći baš ono što vam treba. Odgovara li vam to?
- Čitate recenzije nove pizzerije na internetu i primjećujete kako su tri od pet recenzija s pet zvjezdica ostavile osobe koje imaju isto prezime kao vlasnik pizzerije. Druge dvije osobe kažu da je to najbolja pizza na svijetu, a jedna osoba nije oduševljena, ali kaže da pizza nije loša za tu cijenu. Ima i 14 negativnih komentara. Bi li vas dobre ocjene potaknule da probate njihovu pizzu?
- Pojavio vam se skočni prozor u kojem piše da ste dio male skupine ljudi koji su odabrani da probaju posebnu pilulu koja će vam omogućiti da dišete pod vodom bez opreme za ronjenje. Jedino što morate učiniti je uplatiti 100 kuna za troškove dostave. Biste li to učinili?
- Pratite jednog video vloggera na internetu. Sviđa vam se što ima smisla za humor, ali vam se ne sviđa što govori ružne stvari o manjinama. Vjerujete li onome što govori samo zato što je smiješan i jako poznat? Smatrate li da to utječe na ljude?
ZAKLJUČAK
Pitanja su uvijek dobrodošla. Postavljanjem dobrih pitanja o izvorima i informacijama prikupit ćete puno bolje informacije. Što više resursa upotrebljavate, to bolje. Zapamtite da odličan izvor za jedno područje ne mora biti odličan izvor za sve.
Tekst je u potpunosti prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
