Glagoljica općenito – Ćiril, Metod i prvo slavensko pismo
Što je glagoljica?
Glagoljica je pismo koje je u 9. stoljeću stvorio grčki filozof i učenjak Konstantin (poznatiji po svom redovničkom imenu Ćiril). Za svoga života su Konstantin-Ćiril i njegov brat Metod, s brojnim učenicima glagoljicu uveli u Velikoj Moravskoj, slavenskoj državi na području današnje Češke i Slovačke. Od kraja 9. stoljeća glagoljica se u vrlo kratkom vremenu raširila po mnogim zemljama gdje su živjeli Slaveni, pa i među Hrvatima.
Tko su Slaveni i jesu li Hrvati Slaveni?
Slaveni su skupina naroda koji žive u središnjoj, istočnoj i sjevernoj Europi. I Hrvati pripadaju slavenskim narodima, baš kao i: Slovenci, Srbi, Makedonci, Bugari; pa Česi i Slovaci; a onda još Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i drugi.
Zašto je nastala glagoljica?
Konstantin-Ćiril je glagoljicu izumio zato što se slavenski jezik nije mogao dobro zapisivati ni latinicom ni grčkim pismom (alfabetom). Zato je Konstantin-Ćiril napravio pismo – glagoljicu – koje će imati po jedno slovo za svaki posebni glas u slavenskom jeziku (npr. za: č, ć, đ, š, ž). Glagoljica je bila prilagođena pisanju svih slavenskih jezika jer su se tada slavenski jezici među sobom puno manje razlikovali nego danas.
Koje tipove glagoljice poznajemo?
Po oblicima slova, obično se razlikuju tzv. obla i uglata (hrvatska) glagoljica. Obla glagoljica je općenito poznata kao najstariji tip glagoljice i njome su pisani najstariji glagoljski tekstovi koje su pisali Ćiril, Metod i njihovi učenici. Samo su Hrvati pisali još uglatom ili hrvatskom glagoljicom i to praktički sve svoje knjige od 12. stoljeća nadalje.
Budući da su Hrvati pisali glagoljicom i u svakodnevnom životu, jedino kod nas se razvila i glagoljski brzopis ili kurzivna glagoljica. Njome se moglo brže pisati različite zapise, poput ugovora, isprava ili oporuka. Kurzivnom su glagoljicom pisani neki od najvažnijih hrvatskih pravnih dokumenata, primjerice Vinodolski zakonik i Istarski razvod.
Koji su jezici pisani glagoljicom?
Tekstovi koje su pisali Ćiril, Metod i njihovi učenici su napisani na slavenskom jeziku koji danas zovemo starocrkvenoslavenski jezik. Taj su jezik mogli razumjeti svi Slaveni. Hrvati su glagoljicom pisali jezik koji nazivamo hrvatski crkvenoslavenski jezik. Taj je jezik jako sličan jeziku Ćirila i Metoda, ali i hrvatskome jeziku. Osim toga, glagoljicom su Hrvati pisali i svoj hrvatski jezik.
Što znači da je glagoljica prvo slavensko pismo?
Glagoljicu zovemo prvo slavensko pismo jer je to prvo poznato pismo koje je napravljeno sa svrhom da se lako pišu jezici kojima govore slavenski narodi.
Glagoljica u Hrvata
Kada je glagoljica stigla među Hrvate?
Ćirilovi i Metodovi učenici su glagoljicu na hrvatsko područje donijeli već negdje na prijelazu iz 9. u 10. stoljeće. Sa sobom su donijeli i prve glagoljske knjige. Glagoljica se vrlo brzo prošila po praktički svim hrvatskim krajevima.
Je li glagoljica hrvatsko pismo i koliko je ona važna za hrvatsku kulturu i identitet?
Iako se glagoljicom nije pisalo samo u Hrvatskoj, više je razloga zbog kojih ju možemo zvati i hrvatskim pismom. Glagoljicu su Hrvati toliko snažno prihvatili kao svoju da je ona postala vrlo važan dio hrvatske kulture. Hrvati su upravo glagoljicom mnogo puta kroz povijest jasno pokazivali svoj identitet, tj. svoju posebnost među drugim narodima.
Glagoljicom se nije pisalo samo za svečane liturgijske knjige nego se koristila i u svakodnevnom životu. Zato su hrvatskoglagoljske knjige i drugi tekstovi neprocjenjiva riznica znanja i jezičnog blaga te svjedočanstvo naše kulture i povijesti.
Nudimo vam još nekoliko zanimljivosti koje pokazuju važnost glagoljice za hrvatsku kulturu i identitet:
- Od kraja 12. stoljeća zapravo su još samo Hrvati nastavili koristiti glagoljicu, i to skoro do 20. stoljeća.
- Hrvati su oblikovali vlastiti tip glagoljskih slova. Od 12. stoljeća svoje su glagoljske tekstove pisali uglatom glagoljicom koja se zato još zove i hrvatska glagoljica.
- Hrvati su glagoljicom pisali toliko često da se jedino kod nas razvio i oblik uglate glagoljice koji se može brzo pisati, tzv. glagoljski brzopis ili glagoljski kurziv.
- Glagoljica je bila glavno pismo Hrvata od samog početka 10. stoljeća do 16. stoljeća.
- Najstariji tekstovi hrvatskoga jezika su pisani glagoljicom. Najznačajniji naš rani kameni spomenik, Bašćanska ploča, pisana je glagoljicom. I prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.), pisana je glagoljicom. Pa i Bukvar (1527.), najstarija hrvatska početnica na osnovi koje su djeca učila pisati pisana je glagoljicom.
Tko je u hrvatskim krajevima pisao glagoljicom?
Budući da je glagoljica bila glavno pismo Hrvata od 10. do 16. stoljeća, i da se mnogo koristila sve do sredine 19. stoljeća, mnogi naraštaji djece i mladih učili su čitati i pisati glagoljicu.
U Hrvatskoj su glagoljicom najviše pisali popovi glagoljaši. To su svećenici i redovnici koji su se u služenju mise i u molitvama služili hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Ali glagoljicom su pisali i hrvatski plemići kao i običan puk.
Hrvatsku su književnost na glagoljici poznavali i brojni hrvatski veliki književnici, pa i otac hrvatske književnosti Marko Marulić (1450. – 1542.).
Gdje su sve Hrvati pisali glagoljicom?
Glagoljica se koristila na gotovo čitavom hrvatskom prostoru: u Istri, na Krku i drugim kvarnerskim otocima, Primorju, Dalmaciji sve do Dubrovnika. Koristila se i u Lici, Krbavi i Gackoj, pa onda Slavoniji i drugim područjima, uključujući Turopolje i okolicu Zagreba. Glagoljica je u velikoj mjeri bila korištena i u Bosni i Hercegovini.
Glagoljica se najduže održala na hrvatskoj obali Jadrana. Zato najviše sačuvanih glagoljskih spomenika imamo u Istri, na otoku Krku, kao i na području Rijeke, Senja i Zadra.
Kameni i drugi natpisi na glagoljici
Najpoznatiji kameni natpis na glagoljici je Baščanska ploča koja je nastala otprilike oko 1100. godine.
Diljem Hrvatske postoje još stotine starih natpisa na glagoljici uklesanih u kamen, utisnuti u glinu ili urezanih u zidove crkvica. Glagoljski natpisi često bilježe gradnju crkava i kuća, važne događaje i datume.
Često je glagoljske natpise jako teško pročitati zbog oštećenja, oblika slova i načina pisanja (skraćivanja riječi, brojeva).
Koje su najpoznatije hrvatskoglagoljske knjige?
U arhivima, knjižnicama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, čuvaju se brojne hrvatskoglagoljske knjige pisane rukom i tiskane. Danas su vjerojatno najpoznatije tri među njima:
- Hrvojev misal – zbog ljepote i bogatstva svojih ukrasa, smatra se najljepšom sačuvanom hrvatskoglagoljskom knjigom. Napisao ju je pisar Butko, vjerojatno 1407. godine, po narudžbi bosanskog vojvode i splitskog hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Danas se čuva u Istanbulu u Turskoj.
- Misal kneza Novaka – ovu knjigu je svojom rukom na glagoljici 1368. godine napisao krbavski plemić, kraljevski vitez i ninski knez Novak Disislavić, od starohrvatskog plemena Mogorovića. Ova prekrasna rukopisna knjiga je poslužila kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu. Danas se čuva u Beču.
- Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine – već 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije, hrvatski glagoljaši su tiskali prvu hrvatsku tiskanu knjigu na glagoljici i hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku. Ovime je započelo razdoblje hrvatskog tiskarstva.
Ima li tiskanih glagoljskih knjiga?
Brojne hrvatske knjige su tiskane na glagoljici. Glagoljske tiskare su postojale u Senju (1494. – 1508.) i Rijeci (1530. – 1531.). Hrvatskoglagoljske knjige su tiskane i izvan Hrvatske, u Veneciji i u njemačkom gradu Urachu (1560. do 1564.).
Prva tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, važna je u europskim okvirima jer je to prva liturgijska knjiga koja nije tiskana na latinskome jeziku i na latinici.
Što je glagoljaška misa?
Važan dio hrvatskoglagoljske baštine je glagoljaška liturgija i njezin najvažniji dio – glagoljaška misa. To je misa koja je u svemu ista kao uobičajena misa na hrvatskome jeziku, ali tekst je na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku. Do prije pedesetak godina svećenik je tekst glagoljaške mise čitao iz knjige pisane glagoljicom (misala).
Ova se tradicija do danas očuvala. Tako u Zagrebu, na Ksaveru, franjevci trećoredci – glagoljaši jednom mjesečno slave glagoljašku misu. Jedina je razlika ta što svećenik danas čita tekst koji je napisan na latinici. Glagoljaška misa se povremeno slavi u mjestima sa višestoljetnom glagoljaškom tradicijom – na otoku Krku, Ugljanu, Ižu i Dugom otoku.
Što je glagoljaško pjevanje?
U glagoljaškoj misi i u glagoljaškoj kulturi općenito je bilo jako važno pjevanje koje zovemo glagoljaško pjevanje. Ono sliči starom crkvenom pjevanju, ali i pjevanju običnog puka. Svako selo je imalo svoj poseban stil pjevanja po kojem se razlikovalo od drugih
Danas se ovakvo pjevanje očuvalo u nekim selima na u Dalmaciji i Istri. Stare snimke glagoljaškog pjevanja se čuvaju u Staroslavenskome institutu u Zagrebu, Institutu za crkvenu glazbu i Institutu za etnologiju i folkloristiku.
Glagoljica živi i danas
Danas o glagoljici učimo u školi. Glagoljica i glagoljaštvo i danas su inspiracija umjetnicima, dizajnerima i obrtnicima. Tako se glagoljska slova nalaze i na mnogim svakodnevnim predmetima kao što su: odjeća, slatkiši, namještaj, suveniri i mnogi drugi.
Brojni znanstvenici proučavaju glagoljicu i hrvatskoglagoljsku baštinu. Staroslavenski institut (Zagreb) središnja je ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice. Tu se istražuju hrvatskoglagoljski natpisi (u kamenu i drugim materijalima), rukopisi i knjige, napisani glagoljicom. Također, pripremaju se nova izdanja hrvatskoglagoljskih knjiga, a za današnje se čitatelje hrvatskoglagoljski tekstovi preslovljavaju na latinicu te se na različite načine pomaže njegovanje glagoljaške baštine.
Za one koji žele znati više
Na mrežnoj stranici Staroslavenskog instituta u Zagrebu možete pronaći puno podataka o glagoljici, njenom podrijetlu i najvažnijim hrvatskoglagoljskim spomenicima. O postanku i tipovima glagoljskog pisma saznajte više ovdje.
Mnogo toga o slavnoj hrvatskoglagoljskoj knjizi, Misalu kneza Novaka, možete pronaći na sljedećoj poveznici.
Glagoljica se može naučiti i na zabavan način pa vam nudimo i stranicu s glagoljskim igricama , a svima onima koji više vole učiti iz knjiga preporučujemo i knjigu Knjiga o hrvatskoj glagoljici – Ja slovo znajući govorim… autorice akad. Anice Nazor (Zagreb: Erasmus naklada, 2008.).
Zahvaljujemo Staroslavenskome institutu na ustupljenome tekstu!
