U proteklih 50 godina dogodile su se brojne promjene s predznakom napretka. No, čini se da se pod napretkom misli prvenstveno na tehnološki i ekonomski razvoj koji rezultira materijalnim dobrima i višim životnim standardom. U tome je svijet doista silno napredovao: danas su tehnološke mogućnosti neusporedivo veće i materijalnih je dobra neusporedivo više nego prije pedesetak godina.
Za šetača s ranog početka 20. stoljeća, telefon, radio, automobil, tramvaj, podzemna željeznica značili su početak narušavanja života u skladu s prirodom i svršetak tradicionalnih formi života i početak postmoderne kao nove epohe ubrzanja. Doba ubrzanja ili globalizacije nastupilo je pojavom novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i novih medija, poglavito interneta, koji su uvelike utjecali na kompresiju prostora i vremena. Globalizacija, uz pomoć tehnologije iznimno velike brzine, neprestano i do krajnjih granica izdržljivosti ubrzava život na granici stresa.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija i predstavlja najprodorniju generičku tehnologiju današnjice. Temelj je ekonomije i društva 21. stoljeća. Ova je tehnologija generator promjena u različitim sferama društva. Ona nalazi primjene u svim granama gospodarstva i u svim područjima znanosti i podloga je za uspješno djelovanje poduzetništva, kao i svih društvenih i državnih struktura.
Pomoću raznih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, tržišna ekonomija kontinuirano povećava količinu informacijskih sadržaja koji svojom nametljivošću preplavljuju informacijski i medijski prostor što dovodi do bitnog pitanja današnjeg informacijskog doba. Pitanja o učinku suvišnih informacijskih sadržaja na naše kognitivne sposobnosti i naše mentalno stanje. Iz bujice informacija koja se slijeva na nas, nasumice izabiremo djeliće podataka, slažemo vlastite razumljive i smislene mozaike dok istovremeno informacijska eksplozija blokira našu sposobnost da bilo što stvarno čujemo. Doslovno živimo u vremenu u kojem se „Utapamo se u informacijama, a gladujemo za znanjem.“ (Roger Rutherford).
Informacijsko društvo, ili društvo znanja, karakterizira instrumentalno i operativno znanje. To je znanje o napravama i procesima, koje omogućava učinkovito djelovanje, ali ne propituje razloge, ciljeve ni vrijednosti. Moorov zakon kaže da se snaga mikročipova udvostručuje svaka 24 mjeseca, Metcalfe govori o tome kako vrijednost mreže raste proporcionalno s brojem korisnika. Treći pojam „internetsko vrijeme“ odnosi se na činjenicu da internet omogućuje intenzivnije djelatnosti. Sve dosada navedeno svjedoči o iznimnoj moći informacijsko-komunikacijskih tehnologija koja se multiplicira s vremenom i brojem korisnika i stavlja ljudski rad u normirane vremenske okvire. Brzina razvoja, proizvodnje, prilagođavanja i učenja, pretvorila se i u brzinu življenja. Tehnološke promjene stvaraju nove uvjete rada i života, koji donose nove zahtjeve, a mnogima i ograničenja. Čovjeku se ponekad čini da je tehnologiju nemoguće pratiti i da njenom napretku nema kraja.
Fascinira li nas ili užasava potencijal umjetne inteligencije? Doživljavamo li ju kao obećanje budućnosti ili smo sumnjičavi oko njenog utjecaja? Neosporno je da novi oblici digitalizacije nezaustavljivo dolaze, kreirajući sasvim nova iskustva.
U cilju demokratizacije znanja o umjetnoj inteligenciji i njezine demistifikacije pripremljen je tečaj Elements of AI koji je pokrenut krajem studenog prošle godine, a s 21 tisuću polaznika u Hrvatskoj ostvarena je polovica konačnog cilja – educiranja 1% stanovništva o osnovama umjetne inteligencije. Online tečaj Elements of AI su tijekom 2019. godine razvili Sveučilište u Helsinkiju i tehnološka kompanija Reaktor, dok je nositelj projekta u Hrvatskoj Udruga CroAI. CroAI i CARNET-a, pokrenuli su natjecanje za učenike osnovnih i srednjih škola AI School Challenge (https://www.elementsofai.com/hr/ai-school-challenge) kako bi potaknuli učenike na edukaciju o osnovama umjetne inteligencije. Cilj je AI School Challenge natjecanja motivirati učenike na upisivanje tečaja Elements of AI kako bi bili u korak s tehnologijom koja mijenja svijet i koja je prisutna u brojnim proizvodima i uslugama s kojima se svakodnevno susrećemo. AI edukaciju podržalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Nema sumnje da je tehnološka (r)evolucija važan nositelj globalizacijskog procesa, kao i globalnog napretka čovječanstva uopće. Današnji bi život bez nje bio nezamisliv i prijeko je potrebna u svakodnevnom životu. Ona je rezultat dugotrajne ljudske evolucije, rada i napretka. Proizvod znanosti i kulture. No, u tehno-ekonomiji u kojoj su život i rad velikim dijelom podređeni maksimalizaciji učinkovitosti i profitabilnosti sustava, svaki proizvod ima i svoju cijenu.
“Računalne tehnologije, kao i mnogi drugi oblici tehnologije, nisu neutralne po pitanju društva. One utječu na društvo te društvo utječe na njih.” (Encyclopedia.com, Social Impact, COPYRIGHT 2002 The Gale Group Inc. http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-3401200602.html)
U konačnici, ništa na ovomu svijetu nije samo po sebi dobro ili loše, pa tako ni tehnologija. Ishod ovisi o tome kako se i koliko razborito koristi.
Tehnologija nema savjest, ona je produžena čovjekova ruka koja sama po sebi ne može učiniti ništa loše, jednako kao što sama po sebi ne može učiniti ništa dobro. Sve proizlazi od čovjeka i, da, sve ima svoju cijenu. I to je sasvim jedna jednostavna priča o tehnologiji i čovjeku.
