Naime, knjiga „Matematičar u Zagrebu“ profesora Branimira Dakića poslužila je kao podloga za istraživački pristup nastavi matematike, jer nastavni program svojim sadržajem u drugom razredu srednje škole savršeno odgovara matematičkim temama iz ove knjige. Ideja je da uz svaku nastavnu cjelinu učenici izaberu neku građevinu (iz svoje okoline) i matematički, povijesno i društveno je predstave ostalim učenicima u razredu.
Tako se (u Zagrebu) nakon obrade Kvadratne funkcije primjena može pokazali na Hendrixovom mostu. Prikupivši povijesne i podatke o dimenzijama mosta (duljinu i visinu luka), matematički zadatak bi bio opisati ga kvadratnom funkcijom. Zamišljeni koordinatni sustav moguće je postaviti tako da jedan kraj mosta bude smješten u ishodište. Tada bi duljina mosta predstavljala drugu nultočku, a najveća visina luka mosta tjeme parabole. Tako pomoću nultočaka i tjemena učenici mogu izračunati jednadžbu parabole koja opisuje oblik mosta.
Manduševac se može promatrati kao krug koji je upisan pravilnom osmerokutu i na njemu primjenjivali trigonometrijske omjere ili pak kao valjak, izračunavajući volumen vode u njemu.
Prije obrade nastavne cjeline Kosokutni trokut, kao prisjećanje na nastavnu cjelinu Pravokutni trokut (koja se radi u prvom razredu), može poslužiti uspinjača. Promatrajući tračnice uspinjače kao hipotenuzu pravokutnog trokuta, a savladanu visinsku razliku kao katetu, učenici mogu računali nagib kosine uspinjače, a iz poznatih podataka duljine i vremena vožnje i brzinu kretanja uspinjače.
U nastavnoj cjelini Geometrija prostora puno je tema na izbor: tako se kula Lotrščak može promatrati kao kvadratna prizma; Meštrovićev paviljon i Cibonin toranj kao valjci; Oktogon kao osmerostrana prizma; Sunce u Bogovićevoj ulici kao kugla (uz zadatak da učenici pronađu i ostale planete Sunčevog sustava u Zagrebu!), a kula Nebojan kao rotacijsko tijelo.
Takve radove moguće je i vrednovati, ali je prije provedbe potrebno učenicima dati jasne upute i tablicu prema kojoj će biti vrednovan njihov rad.
Primjenjivani matematički sadržaji i korišteni matematički alati nisu prezahtjevni i moguće ih je provesti u svim školama. U cijeloj priči zapravo nije naglasak na matematici koliko je važnije na ovaj način osvježiti nastavni proces, zainteresirati i motivirati učenike te, kako bi rekao i prof. Dakić: „Matematici dati „ljudski lik“ i potaknuti učenike da dodatno upoznaju svoj grad, a svijet oko sebe promotre i matematičkim očima.“
