Danas je većina antibiotika sintetička. Suvremena medicina snažno se oslanja na uporabu ovakvih kemijskih agensa u borbi protiv velikog broja zaraznih bolesti.
Bakterijske bolesti
Ljudske bolesti kao što su čir, trovanje hranom, upala pluća i tifusna groznica prouzročene su bakterijama. Osoba s bakterijskom zarazom može bolest prenijeti drugoj osobi. To znači da je bolest zarazna.
Antibiotici oštećuju ili ubijaju bakteriju na različite načine. Mnogi sprječavaju bakteriju da oko sebe napravi zaštitni omotač. Bez toga se sloja bakterijska čahura raspada. Drugi antibiotici sprječavaju bakterije da proizvode bjelančevine i tako dovode do smrti bakterije. Antibiotici se moraju pažljivo birati.
Treba upotrebljavati antibiotik koji će učinkovito napasti bakterije i najviše utjecati na njih. Propisani antibiotik mora se uzimati dovoljno dugo da bismo bili sigurni da je bolest potpuno uništena. Zbog toga je potrebno uvijek završiti terapiju antibioticima koju liječnik propiše. Prije nego što su otkriveni antibiotici, bakterijske zaraze ubile su i naštetile tisućama ljudi. Danas se mnoge od tih bolesti mogu liječiti, ali lijekovi su ponekad skupi, tako da ih samo bogate zemlje mogu sebi priuštiti u velikim količinama.
Pogled u prošlost
Tijekom 1928. godine Alexander Fleming otkrio je da su kolonije bakterija koje je uzgajao u svojemu laboratoriju zakržljale zbog plijesni Penicilium notatum, koja je sasvim slučajno zatrovala bakterijsku kulturu. Deset godina kasnije, drugi su znanstvenici pokazali da se penicilin – prirodan proizvod plijesni Penicilium, može upotrebljavati za borbu protiv mnogih tipova bakterijskih zaraza.
