Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi.
Koristio je postupak koji je bio u upotrebi sve do nedavno, kada je tehnološka revolucija donijela velike promjene i u tiskarstvu. Sljedeći vlastitu intuiciju Gutenberg je koristio “pokretna slova”.
Gutenberg je počeo izlijevati pojedinačna slova iz kovine i od tih slova sastavljati redove i stranice na glinenoj ploči. Konstruirao je i drveni tijesak za tisak pomoću kojeg je dobivao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira.
Prije Gutenberga knjige su se ručno prepisivane i oslikavane. Stoljećima su se koristile posebne tehnike za reproduciranje slika. Uzimale su se drvene matrice na kojima su urezivani različiti likovi. Poslije se matrica, umočena u boju, pritiskivala na papir i tako se dobivao otisak. Takvih je pokušaja bilo i sa slovima abecede, ali pokazalo se da je to presložen postupak, zbog malih dimenzija rezbarija i zbog toga što se drvo lako izobličavalo.
Kakvu je važnost imao Gutenbergov izum?
Njegov je sustav olakšao umnožavanje tekstova koji su se do tada prepisivali i zbog toga bili dostupni u vrlo malo primjeraka. Tako su čitati mogli samo rijetki i povlašteni. Poslije Gutenberga, primjerci knjiga dosegli su za to vrijeme iznimne naklade. Moglo se otisnuti dobrih dvije tisuće primjeraka jedne jedine knjige. Gutenbergov izum je kasnije usavršavan, na primjer u tipu slova. S vremenom je izgled slova pojednostavljen dok nije dobio svoj današnji izgled. Prva tiskana knjiga u Hrvatskoj je Misal tiskan u Senju 1494. godine.
Krajem prošlog stoljeća izumljeni su strojevi koji mogu odvajati i spajati različita slova abecede. Ti strojevi – linotipi, koriste se kao obični pisaći strojevi. Oni stvaraju riječi i smještaju ih u retke od kojih nastaje stranica.
Gutenbergov je slog bio izljevan u kalupu, i to svako slovo posebno. Izvađen iz kalupa, slog se lako mogao slagati ili postavljati u riječi, redove i stranice. Kada se slože i otisnu, stranice su razbijane, slova su odlagana u pregratke da bi se ponovo upotrijebila za tiskanje novih stranica i knjiga.
