Za početak, ne treba zaboraviti da je koncentracija vještina koja se može uvježbavati. Rezultati možda neće biti vidljivi odmah, ali s vremenom oni sigurno neće izostati.
Mnogi učenici naprave plan učenja, ali im ga je teško provesti u djelo jer se teško koncentriraju. Ako i vi imate problema s koncentracijom, evo nekih savjeta za koje vjerujemo da mogu pomoći.
Ljeto je idealno vrijeme za čitanje. Iako i inače čitate knjige i skripte za školu, dobro je svakodnevno napraviti odmak od stručne literature, te pročitati neko lakše beletrističko štivo, ili klasik, ovisno o preferencijama. Uz knjige, svome repertoaru dodajte novine, portale, stripove. Raznolik sadržaj, stimulira moždane aktivnosti, te utječe na poboljšanje koncentracije i pamćenja.
Ispunjavanje križaljki, rješavanje mozgalica, zagonetki, rebusa i slično, pravi su načini za stimulaciju mozga, a dovoljan je jedan klik mišem da dođete do njih.
Učenje stranog jezika je jedan od najboljih načina stimulacije mozga. Možete ga učiti samostalno ili ići na tečaj. Ukoliko ne želite ili ne možete izdvojiti određeni iznos za upisivanje tečaja, možete pohađati besplatne online tečajeve. Tijekom ljeta često imamo priliku i za komunikaciju na stranim jezicima.
A sada malo ozbiljnije…
Vježba Koliko se možeš koncentrirati?
Smjestite se na mjesto na kojem obično učite. Uzmite udžbenik iz predmeta koji najmanje volite i počnite čitati neki dio koji do sada još niste čitali. Zatim zapišite vrijeme početka. Maksimalno se potrudite zapamtiti to što čitate.
Zabilježite vrijeme kad su vam misli počele lutati, bez obzira koliko malo. Koliko vremena je prošlo od kada ste počeli čitati? To je vaše najkraće vrijeme koncentracije.
Ponovite isti zadatak, ali sad uzmite udžbenik iz predmeta koji najviše volite. Koliko je sad vremena prošlo? To je vaše najduže vrijeme koncentracije. Ako ovo pokušate učiniti nekoliko puta, vjerojatno ćete otkriti koliko je vaše vrijeme koncentracije, ovisno o tome što čitate, kako se osjećate, koliko ste umorni i slično.
Sad kad ste otkrili koje je vaše optimalno vrijeme koncentracije možete bolje planirati učenje
Kad postanete svjesni koliko vam doista traje koncentracija za pojedine stvari, odlučite je li vam to prihvatljivo ili biste to željeli popraviti.
Dobro je učiti dugo koliko traje najduže vrijeme koncentracije. Poželjno je i raditi stanke, mijenjati zadatke te biti aktivan (ako nešto slušate, zapisujte). Stvari koje zahtijevaju najviše koncentracije obavljajte u doba kad to najviše odgovara vašem biološkom ritmu; koncentraciju je teže održati ako ste umorni.
Još ideja za bolju koncentraciju…
Odgađanje učenja čest je uzrok smanjene koncentracije. Razlog tome je nedostatak vremena, koji često sa sobom nosi i stres. Umjesto obavljanja stvari u posljednjem trenutku, potrudite se osigurati više vremena nego što je uistinu potrebno za učenje. Na ovaj način, osim što ćete izbjeći stres, imat ćete i dovoljno vremena za odmor – što je također iznimno bitno za zadržavanje koncentracije.
Smjestite se, pronađite mjesto koje ćete koristiti za učenje. Ako imate svoju sobu to nije problem, ali ako nemate odredite neko mjesto u kući gdje ćete učiti. To ne mora biti potpuno mirno mjesto. Neki učenici bolje uče ako se u pozadini nešto čuje – npr. program s radija ili TV. Ali to mora biti u pozadini. Važno je da vam mjesto odgovara i da se dobro osjećate. Ako ne može biti točno onakvo kakvo želite, pokušajte ga prilagoditi svojim potrebama što je više moguće.
Bilo bi dobro da to mjesto koristite samo za učenje. To nije mjesto za razgovor s prijateljima kad dođu u posjetu, za telefoniranje, čitanje časopisa ili sanjarenje. Vrlo je važno steći naviku učenja. Ako se uvijek učite na istom mjestu i na tom mjestu ne radite ništa drugo vaš mozak će biti spreman na učenje svaki put kad sjednete na to mjesto. Potrošit ćete manje vremena na „zagrijavanje“, a učenje će biti djelotvornije.
Što ne bi trebalo imati mjesto za učenje? Pogled na nešto zanimljivo u čemu biste željeli sudjelovati (primjerice, košarkaško igralište na kojem tvoji prijatelji i prijateljice igraju košarku dok se ti mučiš s matematikom) – telefon – glasnu glazbu – TV ' – prijatelja, brata, sestru ili cimera koji umiru od želje da stalno razgovaraju s tobom – frižider ili neko drugo spremište čokolade, grickalica, keksa i ostalih prehrambenih proizvoda
Sad kad smo se smjestili saznajte koje su prepreke koncentraciji.
Koncentrirati se zapravo znači usmjeriti se na određeni zadatak – prije nego što nam misli odlutaju. Glavne prepreke koncentraciji su dosada, uznemirenost i sanjarenje. Većina ljudi izjavljuje kako se mogu na nešto koncentrirati oko sat vremena. Postoje i situacije kada im to ne uspijeva više od par minuta, ali i one kada im to satima nije problem. Sposobnost koncentracije ovisi i o motivaciji za učenje, o vještinama učenja, o trenutnom emocionalnom stanju, ali i o samoj okolini u kojoj učimo. Želimo li popraviti koncentraciju, moramo naučiti savladati te prepreke. Slijede opisi temeljnih vještina.
Budite tu – vrlo je jednostavna i vjerojatno najefikasnija tehnika. Kad uočite da su vam misli odlutale, samo recite sebi budi tu. Možda mislite kako vam um prečesto odleprša? Ne brinite, ako ste kao većina ljudi, događa vam se to i više puta u minuti. Svaki put samo sebi recite budi tu. Recite to bez prisile i obavezno u pozitivnim terminima.
Nemojte dopustiti i da vas zasmeta svaki zvuk izvana, svako otvaranje vrata, svaka riječ koju je netko izgovorio, svaka osoba koja vam se obratila. Zamislite prekid u obliku cigle koju ćete jednostavno uzeti u ruku i staviti na stranu. Možda vam ovo izgleda pomalo čudno, ali pokušajte…
Sretno :)
Literatura
Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vodič za preživljavanje u školi, IEP d.o.o, Zagreb 2004.
Izvor
http://srednja.hr/Novosti/Jeste-li-znali/Jednostavni-nacini-za-poboljsanje-koncentracije
