Za bezbrižan boravak u prirodi preporučuje se nošenje odgovarajuće odjeće (dugih hlača) i visoke, čvrste obuće (npr. gojzerice, čizme), kako bi se noge zaštitile od eventualnog ugriza. Također, treba pripaziti gdje se staje, a prije odmora treba provjeriti mjesto na koje se želi sjesti. Pripazite da rukama ne dodirujete nepregledna mjesta (izbjegavati blizinu grmlja, nakupine kamenja, granja i sl.).
U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti niti je pokušavati uhvatiti. Potrebno ju je polako zaobići, ako je to moguće, i pritom je ne uznemiravati. Ako se zmija nalazi na putu koji to onemogućava može je se pošpricati običnom vodom ili uplašiti udarcima nogom o tlo te pustiti da sama otiđe. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti osjećaju vibracije tla te ih udaranje o tlo plaši. Zmije nisu agresivne životinje, a pokušat će ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno.
U Hrvatskoj je ukupno 15 vrsta zmija od čega su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug)dok je preostalih 12 vrsta neotrovno. U slučaju zmijskog ugriza zmiju nemojte pokušati uhvatiti ili usmrtiti, kako biste je odnijeli liječniku, jer bi pri tome mogla ponovno nekoga ugristi. Ovo je posebno opasno ako se radi o otrovnom zmijskom ugrizu.
Glavni je simptom ugriza otrovnice oticanje tkiva koje se brzo širi od mjesta ugriza, a kao lijek protiv trovanja zmijskim otrovom koristi se posebni protuotrov. Liječnici vrlo dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točno određivanje vrste otrovnice u Hrvatskoj nije potrebno jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov.
Osoba koju je ugrizla zmija otrovnica trebala bi se smiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Ujedenu je osobu potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove (po potrebi zvati GSS ili 112), a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja kako bi se usporilo širenje otrova.
Ugrizi nekih neotrovnih zmija također znaju biti vrlo bolni i neugodni, ali mjesto ugriza nikada jako ne otekne. Kao posljedica ugriza neotrovnica moguće su infekcije ozlijeđenog tkiva unesenim mikroorganizmima.
Što je potrebno imati na umu?
- zmije neće napasti i pokušati ugristi ako se same ne osjete ugrožene i prestrašene
- za vrijeme boravka u prirodi potrebno je koristiti odgovarajuću obuću, odjeću i opremu te se odgovorno ponašati
- pri susretu sa zmijom važno je ostati smiren, pokušati zaobići zmiju ili je uplašiti udarcima nogom/štapom o tlo
- ne treba hvatati zmiju niti je pokušati ozlijediti
- u slučaju ugriza potrebno je potražiti pomoć liječnika.
Zmije su dio prirodnog bogatstva, važne su za očuvanje ekosustava te imaju izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodavaca. U Republici Hrvatskoj strogo je zaštićeno 12 vrsta zmija, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16).
Neke od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim zmijama su sljedeće: namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje ili uzimanje jaja, zatim držanje, prijevoz, prodaja i razmjena.
Vijest i fotografija preneseni su s mrežnih stranica Biologija.com.hr.
