Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Royal Society Open Science, produljenje vrata žirafa odvilo se u najmanje dvije faze. Vratni kralješci prvo su se izdužili prema glavi, a zatim prema repu milijunima godina kasnije.
Pitanje zašto žirafe imaju tako dug vrat – za dosezanje viših biljaka, obranu ili, primjerice, zbog seksualne selekcije – i dalje ostaje temom mnogih rasprava. Kako bi proučili zbog čega su se točno njihovi vratovi toliko izdužili, tim na čelu s Melindom Danowitz s njujorškog College of Osteopathic Medicine analizirao je i usporedio 71 kralježak 11 vrsta iz porodice Giraffidae: devet izumrlih i dvije živuće vrste. Ove fosilne kosti bile su smještene u muzejima diljem svijeta, a neke su otkrivene prije više od jednog stoljeća.
„Zanimljivo je napomenuti da to produljenje vrata nije bilo dosljedno. U prvoj fazi samo se prednji dio C3 kralješka produljio kod jedne skupine te vrste, a tek se u drugoj fazi produljio i stražnji dio toga vratnog kralješka. Današnja žirafa jedina je vrsta koja je bila zahvaćena objema fazama, i zbog toga ima izuzetno dug vrat”, rekao je koautor studije Nikos Solounias.
Kranijalni kraj C3 kralješka izdužio se prije oko 7 milijuna godina u izumrlih vrsta pod nazivom Samotherium duru, rođaka današnjih žirafa. Potom je uslijedio i drugi stupanj produljenja prema kaudalnom kraju (repu) prije samo milijun godina.
„Također smo otkrili da je već kod najprimitivnije žirafe započelo blago izduživanje vrata. To produljenje započelo je još prije nego što je porodica žirafa uopće formirana, dakle, prije čak 16 milijuna godina”, rekla je Danowitz. Mogući predak žirafa Prodremotherium elongatum pokazivao je znakove produljenja vrata prije 25 milijuna godina. To znači da duljina vrata, najprepoznatljiviji atribut žirafe, očito nije određujuća značajka te porodice. Naposljetku valja dodati kako je, baš kao što je vrat žirafa postajao sve duži, vrat drugog člana porodice žirafa, okapija iz središnje Afrike, postajao sve kraći.
Članak je prenesen s portala Znanost.
