Jedan tjedan ima 168 sati. Čini li vam se to dovoljno vremena da naučite sve zadano i odradite sve što vas u jednom tjednu čeka? Ako maknemo iz te satnice vrijeme koje nam je potrebno za odmor, ostaje nam samo 112 sati.
Ne postoji jedan čarobni trik koji će vas u potpunosti osloboditi učenja, ali postoje trikovi da to vrijeme koje koristite za učenje bude maksimalno iskorišteno, a znanje najbolje moguće usvojeno.
Stoga vam donosimo priču o tome kako poboljšati rad mozga, o tehnikama za lakše pamćenje gradiva te načinima za lakše i brže učenje. Vjerujemo da će vam se neki i svidjeti:)
Iako nam se čini da je uspjeh zagarantiran ponavljanjem i povećanjem sati učenja, to ne mora biti tako. Ako smo nešto učili dugo, ne znači da smo naučili dobro.
Za početak ćemo se osvrnuti na zdravlje mozga, kao našeg glavnog instrumenta za učenje. Da bi bilo uspjeha u usvajanju novih znanja, mozak nam mora biti u najboljoj mogućoj formi. Naš stil života ima veliki utjecaj na zdravlje našeg mozga. Koliko vježbamo, kako i što jedemo i pijemo, spavamo, koliko se družimo s drugim ljudima, značajno utječe na stanje našeg najvažnijeg organa za učenje.
Zdrava i uravnotežena prehrana
Puno voća, povrća i dobar omjer ugljikohidrata, proteina i masti, pomaže našem mozgu da normalno funkcionira. Hrana koja pomaže našem mozgu ujedno štiti i naše srce. Trebali bismo povećati udio voća i povrća, posebno zelenog lisnatog. Zbog Omega 3 masnih kiselina, ribu bi bilo korisno jesti barem dva puta tjedno. Maslinovo ulje i orasi također su se pokazali kao korisni saveznici za poboljšanje kognitivnih funkcija.
Tjelovježba i kretanje
Svima nam je dobro poznato da je sjedilački način života nezdrav i da je važno dovoljno se kretati i vježbati. Aerobne vježbe su se pokazale korisne za mozak i memoriju.
Istraživanje provedeno 2006. godine (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17167157), utvrdilo je pozitivan utjecaj vježbanja na kognitivne sposobnosti, živčani sustav i mozak s posebnim naglaskom na aerobne vježbe. Izmjerena su povećanje u volumenu mozga i povećanju sive tvari u mozgu kod ljudi koji su vježbali u periodu od šest mjeseci. Kako biste pomogli svom mozgu da postigne svoj puni potencijal bilo bi korisno baviti se nekim oblikom aerobnog vježbanja, kretati se što više, plivati, trčati ili makar više hodati.
Kvalitetan san
Vjerojatno ste već upoznati s tim kako je san od životne važnosti za ljude. Kvalitetan san nam pomaže da se naše tijelo očisti od toksina, da se poprave i oporave organi i tkiva, pomaže nam da se pohrani sve što smo kroz dan naučili i iskusili. Bez spavanja jako brzo se mogu vidjeti padovi u koncentraciji i kognitivnim funkcijama. Za kvalitetan san važno je ne piti kavu barem dva sata prije spavanja i ugasiti ekrane barem sat vremena prije odlaska u krevet. Promatrajte svoj bioritam, razmislite funkcionirate li bolje ujutro ili navečer, koliko sati sna vam je optimalno potrebno da biste imali energije i bistru glavu idući dan te prema tome prilagodite svoje navike spavanja.
Mentalno zdravlje i pozitivne emocije
Ako smo dugo izloženi anksioznosti, stresu ili tuzi to će se odraziti na naše kognitivne funkcije, oslabit će nam pamćenje, koncentracija i sposobnost učenja. Visoke razine hormona stresa, kortizola mogu oštetiti mozak. Zato je bitno da razmislite koji su izvori stresa u vašem životu te pronađete načine da ih smanjite i razvijete tehnike nošenja sa stresom. Tu vam može pomoći gore naveden kvalitetan san, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost. Pomažu i tehnike disanja, hobiji, provođenje slobodnog vremena u prirodi, s prijateljima i bližnjima. Također učenje novih vještina poboljšava memoriju i sposobnost našeg mozga da uči, zato razmislite o novom hobiju, sportu, zagonetkama ili nekoj drugoj vještini u kojoj se još niste okušali.
Izradite plan
Sada ćemo se pozabaviti konkretnim planom kako najbolje iskoristiti vrijeme koje imamo za učenje. Za početak nam treba malo pripreme.
Sjednite i izradite plan akcije. Sastavite popis stvari koje treba napraviti, popis obaveza, npr. učenje kemije ili pisanje eseja… Nakon toga sastavite popis stvari koje volite raditi, npr. vožnja bicikla ili izlazak s prijateljima. Odaberite vrijeme koje planirate potrošiti na svaki zadatak, recimo kemija – 1 sat i 30 minuta, pisanje eseja – 2 sata. Zatim uparite obavezu s jednom od aktivnosti koja vas veseli. To će biti vaša nagrada na kraju uspješno odrađenog zadatka (npr. pisanje eseja – dva sata – vožnja biciklom).
Kako biste izbjegli dugotrajno učenje potrudite se vrijeme koje planirate za pojedini zadatak iskoristiti maksimalno. Sve distrakcije poput interneta, mobitela, televizije i sl. svedite na minimum. Tih sat do dva koliko ste odredili za pojedinu aktivnost, provedite baveći se isključivo time (pripremi potrebnu literaturu, materijale i sl.). Nemojte se bojati učiti više različitih predmeta u istom danu, recimo nakon sat i pol učenja kemije uzeti odmor, a zatim nastaviti s gradivom iz engleskog. Učenje potpuno različitih sadržaja smanjiti će šansu da vam se gradivo pomiješa i interferira jedno s drugim.
Ne zaboravte se nagraditi nakon svakog uspješno odrađenog zadatka, također ne zaboravite na odmor i ponavljanje nakon učenja. Odmor nam pomaže da se informacije „slegnu“, a ponavljanje nam pomaže da pređu iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.
Odvojite bitno i manje bitno
Kada učite gradivo zapitajte se što bi od svih tih informacija profesor vjerojatno stavio u ispit, što je bitno, a što manje bitno. Kada prolazite kroz materijal pokušajte ga sumirati i sa strane sadržaja izdvojiti bitne informacije. Pokazalo se da je bilješke efikasnije zapisivati rukom, a razmišljanje o bitnom i manje bitnom dok čitate će vam ući u naviku i s vremenom ćete sve brže prolaziti kroz gradivo.
Skratite vrijeme potrebno za učenje
Svaki dan prođite kroz bilješke koje ste zapisivali na satu. To će spriječiti nagomilavanje gradiva i bit ćete uvijek, makar djelomično spremni (bez potrebe da odjednom memorirate veliku količinu gradiva ) za ispit ili usmeno odgovaranje. Također to mozgu pomaže da pohrani znanje iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.
Razumijevanje je ključno
Cilj je razumjeti gradivo koje pokušavate naučiti i savladati. Potrošiti puno vremena da memorirate gradivo koje ne razumiješ možda vam i neće pomoći na ispitu. Kada razumijete to što učite, lakše ćete to i objasniti na ispitu.
Podučite nekog drugog
Kada pokušavate shvatiti i savladati neko gradivo, jako je korisno pokušati nekog drugog naučiti. Dogovorite se s prijateljem, prijateljicom, bratom i sl. da jedno drugom održite predavanje iz gradiva koje morate naučiti. Ako se nemate s kime dogovoriti, možete se i pretvarati da nekom dajete poduku.
Budite kreativni
Poigrajte se s dijagramima, mentalnim mapama, karticama s važnim pojmovima, definicijama, formulama i sl. Radite podsjetnike i skraćenice. U isto vrijeme nećete imati monotoniju sjedenja i gomilanja informacija, a pred samu provjeru znanja imat ćete korisni materijal koji će vam pomoći u ponavljanju važnih informacija.
Učite u grupi
Ako imate mogućnost učenja u grupi svakako to iskoristite. Dobit ćete priliku čuti tuđe mišljenja, a netko možda bolje od vas razumije dio gradiva pa jedni drugima možete pomoći sa stvarima koje bolje razumijete. Jednom temom se može baviti više mozgova što značajno može olakšati samo razumijevanje gradiva, koje smo već spomenuli kao jednu od najbitnijih stvari da si olakšamo učenje. U grupi može biti zabavnije, motivacija je veća, s grupom možeš testirati svoje znanje tako da ispitujete jedni druge, što je u isto vrijeme i učenje i ponavljanje naučenog.
Vrijeme koje bi inače proveli u učenju značajno možete skratiti tako da pazite na satu, redovito vodite bilješke i redovito ponavljate iz tih bilješki. Ako razumijete gradivo, dio znanja vam je već u dugoročnom pamćenju jer ste pozorno slušali na satu i ponavljali nakon škole, a bilješke su vam pri ruci. Veliki dio posla ste već odradili😊
Uz dobar plan i strategiju nećete više imati potrebu izmoriti se cjelonoćnim učenjem pred ispit.
Izvori:
