Njezina je svrha omogućiti učenicima da saznaju dovoljno o nekoj temi (koja će se poučavati u nastavi) te da se, nakon što su u dovoljnoj mjeri razmislili o idejama s kojima su se susreli kod kuće, vrate u učionicu s pitanjima koja će im pomoći da prodube razumijevanje gradiva.
Koristi obrnute učionice postupno bivaju priznate i relativno su dobro dokumentirane (Fulton, 2012.; Bergmann i Sams, 2013.; Bergmann 2011.; Ash, 2012.). U svom idealnom obliku obrnuta učionica može preobraziti učenikov doživljaj učenja.
No to također znači da će učenici trebati gotovo dvostruku količinu vremena koju na službenim nastavnim satovima posvećuju određenoj temi: vrijeme provedeno u učionici (na nastavnom satu) i vrijeme provedeno kod kuće u gledanju prezentacije nastavnog gradiva.
Zašto obrnuti?
Postići da učenici troše više vremena proučavajući ili učeći gradivo može biti težak zadatak, posebice kada su suočeni s temom za koju smatraju da im ne nudi dovoljno kako bi se s njom pobliže upoznali. Stoga će nastavnik, osim ako učenik pokazuje unutarnju motivaciju za istraživanje gradiva, jako teško postići da on to čini bez nadzora.
Jednostavno rečeno, u kontekstu obrnute učionice puko prisiljavanje učenika na gledanje prezentacije gradiva kod kuće prije nastavnog sata u učionici, ili pak nagrađivanje onih koji to učine, jednostavno neće upaliti. Ako gradivo prezentira nastavnik koji nadahnjuje učenike, to može funkcionirati neko vrijeme, ali možda neće biti dugoročno održivo.
Ključni čimbenici uspjeha
Smatramo da privlačenje učenika u okruženje obrnute učionice treba uključivati niz pažljivo izvedenih aktivnosti i to sljedećim redoslijedom:
- Prvo, zainteresirati ih idejama i konceptima koji su za njih relevantni — ono što je bitno učeniku često će se pokazati kao izrazito nebitno nastavniku.
- Zatim, izazvati ih da izgrade sposobnost baratanja tim idejama.
- U nastavku, paziti da ostanu uključeni u strukture koje ih stalno podsjećaju na njihove sposobnosti i potiču da pokazuju te sposobnosti.
Pitanje sadržaja svojstvenog obrnutim učionicama
Smatramo da sadržaj namijenjen takvom učenju izvan učionice treba, osim samih nastavnih videa, uključivati i delikatnu i promišljenu kombinaciju interaktivnih doživljaja kojima se iskorištavaju mogućnosti trenutačno dostupnih tehnologija.
Interaktivni sadržaj nije neophodno sadržaj koji potiče propitkivanje – to što je predstavljen pomoću animacija i uključuje interaktivne gumbe putem kojih korisnik klikom može istraživati ne znači da može navesti učenike na duboko promišljanje i postavljanje pitanja koja će ih dovesti do produbljivanja njihova razumijevanja ili primjene onoga što se poučava (u tom dijelu sadržaja) u novim situacijama, prizivajući daljnja pitanja kojima se popunjavaju rupe u razumijevanju kod primjene u tim novim situacijama.
Dakle, ako interaktivnost (i tehnologija) nisu presudni da sadržaj učine osnovom za daljnje istraživanje, što jest? Mi mislimo da su pedagogija i psihologija učenja (akcijskog) dva ključna elementa koji upravljaju oblikovanjem sadržaja s ciljem maksimiziranja vrijednosti obrnute učionice — sadržaj treba oblikovati tako da se dodiruje tema koje učenici smatraju bitnima i korisnima te koje će ih privući na dublje intelektualno istraživanje ideja; treba učenicima omogućiti drukčije iskustvo, zaintrigirati učenike da dalje propitkuju i tako produbljuju svoje razumijevanje teme — učenicima koji su zaintrigirani takvim različitim događanjima unutar nastavnog sadržaja gradivo će biti tako bitno da će jedva dočekati da se vrate u razred kako bi svojim nastavnicima postavili pitanja s ciljem dobivanja odgovora koji bi im razjasnili ono s čime su se susreli kod kuće.
Ovdje možete naći primjer nastavnog sadržaja iz prirodnih znanosti za niže razrede srednje škole (Ljudska prehrana) oblikovanog na temelju razmišljanja kojim se uzima u obzir relevantnost za učenike:
Nije bit u tome da se učenici zabavljaju dok nešto uče; bit je u tome da budu angažirani dok to uče.
Kao obrazovni djelatnici ponekad se trebamo zapitati što ima veću vrijednost za učenikovo učenje: da zna zašto trebamo jesti ili da zna što trebamo jesti kako bismo izgledali dobro?
Vijest je izvorno objavljena na stranicama portala Edudemic.
