Četvrti razred, pubertet i lektira. Otpor čitanju, nezainteresiranost i nezadovoljstvo djelima za cjelovito čitanje ili veselje, iščekivanje i maštovito putovanje kroz bogatstvo pisane riječi? Uz uloženi trud u pripremanju aktivnosti, rezultati su postali neprocjenjivi. Lektira prestaje biti napor i izvor opterećenja. Na kraju trećeg razreda, učiteljica je predstavila učenicima neka djela i autore koji bi njima mogli biti zanimljivi. Bilo je tu klasika, pjesnika ali i autora modernih djela za djecu: Bum, Tomica ( Silvija Šesto ), Mama je kriva za sve (Zoran Pongrašić ), Esperel, grad malih čuda (Sanja Lovrenčić ), Duh u močvari (Anto Gardaš), Družba Pere Kvržice (Mato Lovrak), Eko, Eko (Hrvoje Hitrec), Čudo (Božidar Prosenjak), Bajke i Priče (Ivana Brlić Mažuranić), Kad bi drveće hodalo (Grigor Vitez).
Učiteljica je potakla učeničku radoznalost čitanjem izabranih ulomaka i pojašnjenjima. Interpretacije su uključivale sve oblike rada prema uputama za zadatke uz pojedino djelo. Zadaci su bili raznovrsni. Dogovorili su mjesečnu obradu djela nizom aktivnosti koje su uključivale istraživanja, razgovore s određenim osobama, gledanje filmova, čitanje članaka iz dnevnog tiska, opisivanje stvarnih i zamišljenih mjesta i događaja, dramatizacija, pisanje pisama, oslikovanje naslovnice ili reklame za djelo, usporedbe filma i djela, pisanje osvrta, opisivanja susreta s likom iz djela, isticanje poruka, stvaranja igre i kviza o djelu. Čitali su gotovo svakodnevno “Deset minuta iz lektirnog svijeta” u učionici a nastavljali su u obiteljskim domovima uz zadatke koji prate interpretaciju djela. Na kraju mjeseca je u dogovoreni dan bilo predstavljanje aktivnosti kojima je lektirno djelo obrađeno. Bilo je tu svega: pizza lektire, lektire iz vrećice, mjesečnih dnevnika, prezentacija, umnih mapa, kolaža radova, slikovnica u BookCreatoru, plakata, intervjua, stripova, kvizova, čitalačkih nastupa.
Radoznalost je urodila raspravama o djelima s povezivanjem elementa iz stvarnog života i uz nalaženje poruka koje je književnik želio poslati čitateljima stvaranjem djela. Uključili su se u eTwinning projekte “Uz čitanje riječi rastu”, “U svijetu književnih umjetnika” i “Tko čita, ne skita”, čime su dobili dodatnu slobodu u provođenju aktivnosti. Na početku školske godine su u školski kurikulum unijeli projekt poticanja čitanja “Čitajmo da ne ostanemo bez riječi” u kojemu su sudjelovali četvrti razredi. Čitalačkim aktivnostima su obilježili: Međunarodni dan pismenosti, Mjesec hrvatske knjige, Svjetski dan čitanja naglas, Svjetski dan knjige i Dan zaštite autorskih prava. 
Aktivno sudjelovanje učenika u čitanju lektirnih djela je pridonijelo bogaćenju rječnika, usvajanju književnih izraza, načinu oblikovanja rečenice, usvajanju kompozicije opisa i pripovijedanja, oblikovanju dijaloga, pravilnosti u izgovoru i naglašavanju riječi, poštivanju sugovornika u usmenoj komunikaciji, primijeni pravogovornih i pravopisnih normi, jačanju pisanog izričaja i detaljnijim iznošenjem osobnih misli i stavova o djelima.
Primjer interpretacije djela Esperel, grad malih čuda od autorice Sanje Lovrenčić (književnica i prevoditeljica, piše za djecu i odrasle, rođena u Kninu 1961.) Živi u Zagrebu I Kraljevcu, piše od ranog školskog doba. Radila je kao urednica na HTV tijekom Domovinskog rata smišlja priče za svoju djecu. Suosnivačica je umjetničke organizacije Autorska kuća. Za književni rad je dobila puno nagrada.
Zadaci tijekom čitanja djela Esperel, grad malih čuda:
- igrokazom prizati razgovor s prodavačicom u dućanu dječjih igračaka
- naslikati i opisati ljekovitu biljku (ili isprešati, pa zalijepiti osušenu )
- osmisliti recept za kolač ili pecivo
- navesti što bi sve poslao/ poslala bolesnom prijatelju
- kome bi i na koji način pomogao da si nevidljiv/ nevidljiva?
- naslikati neobičan šešir
- zamisliti i opisati čovječuljka iz bajke
- napisati sastavak U Mjesečevom gradu / gdje, kako si putovao, čime, kako izgleda, tko je tamo, koga si sreo, što ste radili, kako ste se družili, kako ste se razumjeli, što si doživio, kako si se osjećao, zašto si se vratio, kakvo je bilo iskustvo…)
- osmisliti doživljaj U Tajanstvenom vrtu
- tko bi mogao živjeti u Podzemnom prolazu, zašto, kako, čime bi se bavio?
- objasniti ulogu i zaduženja Čuvara Grada
- kojim instrumentom i vrstom glazbe bi mijenjao/ mijenjala raspoloženja kod ljudi?
- nabrojati što sve može biti u Čarobnoj kutiji
- opisati Čudesnu igračku i način na koji vlasnik igračke djeluje na nju mislima, osjećajima i željama
- napisati sastavak o životu i radu u Gradu Budućnosti.
