Taj veliki čovjek se zanimao za sve i cijeli svoj život je razrađivao nove teorije o svijetu oko sebe. No, osim svog umjetničkog stvaralaštva, Leonardo je bio i velik izumitelj.
Pravio je nacrte za različite strojeve još davno prije nego što su oni dobili opću primjenu. Tako je među ostalim stvarima izradio i više nacrta za letjelice koje su bile preteče zrakoplova. 
Iako je slikanju posvetio samo dio svog vremena, taj nadahnuti umjetnik stvorio je slike koje se i danas smatraju najvećim umjetničkim djelima na svijetu. Dvije od tih čuvenih slika su „Mona Lisa“ i „Bogorodica na stijenama“.
Leonardo je nazvan „da Vinci“ jer se rodio u talijanskom gradu Vinci (1452. godine). U svojim mladim godinama radio je u studiju dobro poznatog slikara Verrocchija, a i sam je postao poznat prije svoje dvadesete godine. U međuvremenu su njegovi drugi interesi izbijali u prvi plan. Proveo je petnaest godina u Milanu i za to vrijeme pokazao veliku vještinu kao inženjer.
U Leonardovo vrijeme proučavanje građe ljudskog tijela seciranjem tijela umrlih ljudi bilo je zabranjeno zakonom, no njega to nije omelo da se i time bavi. Kao prvo, htio je što više saznati o građi ljudskog tijela (anatomiji) i to je znanje koristio kod crtanja likova ljudi na svojim slikama. Međutim, toliko se zainteresirao za anatomiju da ju je počeo proučavati i iz znanstvenih pobuda. Do danas su sačuvani njegovi crteži ljudskih kostiju, mišića i tetiva koji prikazuju kako izgledaju i rade.
Leonardo se može smatrati i pionirom na području geologije (nauke o sastavu i građi Zemlje i o tome kako se ona razvijala). Često ga se moglo vidjeti na padinama brda kako prikuplja školjke koje je smatrao dokazom da je područje nekad bilo pod morem. Leonardo se uvelike zanimao i za biologiju.
Ljudsko zdravlje i sreća dobrim dijelom zavise o vrsti kuća i o zajednici u kojoj ljudi žive. Budući da je Leonardo da Vinci uvelike bio zainteresiran za blagostanje svojih bližnjih, bilo je prirodno da se jednako zanimao za arhitekturu i planiranje izgradnje gradova. Postoje pretpostavke da se zgražao nad gradovima svoga vremena, jer su bili prljavi i puni zaraza. 
Jedan od plodova toga bila je njegova izrada planova za idealni grad koji bi bio čist i zdrav i gdje bi ljudi živjeli manje skučeno. Na žalost, moćni i utjecajni ljudi u gradovima ovoga vremena bili su manje dalekovidni od Leonarda, pa nisu mogli shvatiti značaj njegovih ideja. Nezaustavljiv, Leonardo se latio drugih projekata. Izradio je mnoge građevinske nacrte, a među njima plan zgrade načinjen od kružnica – kružna crkva oivičena nizom kupola.
Leonardo da Vinci se oduvijek zanimao za pronalaske kojima bi svakodnevni život ljudima bio lakši i ugodniji. Neke su njegove zamisli bile posve jednostavne, kao npr. njegov nacrt za ražanj koji bi se automatski okretao dok se meso na njemu peče. Neke su opet bile zaista komplicirane kao njegov plan idealnog grada. Leonardo je uvijek pokušavao biti praktičan. Budući da je živio u razdoblju čestih ratova, jedan od rezultata toga bio je da je znatan dio vremena utrošio na razradi planova za utvrde i oružje.
Kad mu je bilo otprilike trideset godina, Leonardo je prvi puta počeo istraživati mogućnost leta i sve do kraja života ostao je zainteresiran za ostvarenje tog cilja. Kao što je kod njega često bio slučaj, prve ideje o letu stekao je kroz promatranje života u prirodi. Proučavao je način na koji lete ptice te je zatim pokušao konstruirati stroj s krilima i repom kao kod ptica, pomoću kojeg bi čovjek mogao letjeti. 
Danas znamo da je Leonardo pogriješio u svojim teorijama o letu i u svojim konstrukcijama „ptičjih strojeva“ ali je značajno da je on uopće pomišljao na mogućnost da ljudi lete.
Ipak, nemojmo zaboraviti da je Leonardo živio punih 500 godina prije nego što je poletio prvi zrakoplov! Čini se da je razmišljao i o letjelici koja nalikuje današnjem helikopteru. Često se može vidjeti njegov crtež koji prikazuje spiralni navoj pričvršćen na drvenoj osovini načinjen od uškrobljenog platna nategnutog preko željezne konstrukcije.
Leonardo je u kasnijim godinama živio skitalačkim životom te umro u Francuskoj 1519. godine.
