Ususret obilježavanju Dječjeg tjedna za učenike Gimnazije Karlovac održana je literarno-matematička radionica AIM: haiku koja korelira nastavu Matematike i materinskoga jezika. Spomenimo, radionica je prvi puta održana povodom obilježavanja Noći knjige s ciljem integriranja postojećeg matematičkog znanja i kreativnog stvaralaštva učenika. Iako takav pristup zahtjeva timski rad nastavnika i sustručnjaka, kao i duži period za osmišljavanje i provođenje, korisno je za učenika pokazati primjer kao smišljeno povezivati raznovrsna znanja, kritički promišljati i kreativno reagirati. U skladu s holističkim pristupom osmišljena je i provedena radionica u kojoj su aktivnosti bile podijeljene u četirima fazama.
Pred učenike je na ploču postavljen šifrat, tekst koji naoko izgleda kao zbir nasumičnih slova. No, radi se o šifri koja je nastala transpozicijskom šifrom, šifrom koja ne mijenja znakove, nego ih samo pomiješa. Upravo taj način šifriranja odabran je kako bismo kod dešifriranja koristili frekvencije slova i dvoslovnih izraza (bigrama) koji su isti kao i u standardnom jeziku na kojem je otvoreni tekst – nešifrirani tekst. Slaganjem šifrata u pravokutnik, koji daje najviše smislenih bigrama i najbolju statistiku odnosa samoglasnika i suglasnika, uz malo truda dobivamo otvoreni tekst. Naime, sama ideja radionice rodila se iz razgovora s ChatGPT-om i pitanjem na kojem jeziku on razmišlja. Ispostavilo se da se radi o engleskom jeziku.
U tome slučaju sve što i napiše na nekom drugom jeziku, puki je prijevod s engleskog. Tako smisao brojanja slogova i sam pojam slogova nikako ne odgovara potrebama pisanja haiku poezije. Kad ga se zamoli da razmišlja na jeziku na kojem i piše, pojam sloga postaje bolji iako dolazi do poneke pogreške kod dvoslova. ChatGPT koristili su za frekvencije dvoslovnih izraza i pritom naučili da barata građom Hrvatskog čestotnog rječnika koji se bavi učestalošću korištenja riječi. Učenici su trebali tražiti sto najučestalijih riječi, no bez dodatnog opisa to je najprije bio niz: i, u, na, je, se… Trebalo je precizirati što nas točno zanima, a to su bile imenice, riječi od kojih će učenici odabrati pet od kojih će zatim sastavljati haiku pjesmu. Prije samog sastavljanja haikua pred učenike je stavljen zadatak da među ponuđenim pjesmama pokušaju dokučiti koje su autorske, a koje je sastavio ChatGPT. Zanimljiv je jedan učenički komentar da su pjesme koje je sastavio ChatGPT presavršene, presređene i ne ostavljaju onaj poželjni upitnik na kraju koji traži da sami dokučimo pjesničku misao. Učenici su u posljednjoj fazi predstavili rezultate svoga rada pa su osmišljene haiku pjesme objavili na digitalnoj ploči za komunikaciju i kolaboraciju Lino.
Radionica je imala višestruke pozitivne dobrobiti kako za učenike, tako i za nastavnike. Učenici su razvijali pozitivan odnos prema matematičkim, jezičnim i književnim sadržajima. Za njih je radionica predstavljala element iznenađenja u nastavnom procesu. Razvijajući kreativnost i kombinatoriku, učenici su uklonili “granice” među, naizgled, nepovezanim predmetima. Priprema i provođenje radionice ovakvoga engtipa jačaju međuljudske odnose i pridonose kolegijalnosti, a nastavnici izlaze iz svoje zone komfora. Iako su pozitivne reakcije učenika bile očekivane, iznenađuju izrazi koji vežu uz Matematiku: “zabavno”, “kreativno”, “opet obožavam Matematiku” što dokazuje kako je u svakodnevnome nastavnome procesu itekako važno integrirati nastavne sadržaje i nadopunjavati postojeći Kurikulum novim, neočekivanim i nesvakodnevnim sadržajima. Rezultati radionice pokazali su, između ostalog, i opravdanu potrebu za češćim uvođenjem korelacijsko-integracijskog metodičkog sustava. Poveznica do materijala: haiku radionica.
