Magdalena je Logomer optužena kako se pretvarala u muhu, prenosila bolesti i liječila ljude travama. Rođena u Križevcima, bila je poznata po nadimku Herucina i upravo je Magda posljednja hrvatska oslobođena vještica. Po pričama bila je križevačka ljepotica koja se bavila vidarenjem i travarstvom. 1758. godine započinje njezin proces u kojem je podvrgnuta mučenju s ciljem kako bi priznala sve “zločine”. Dana 22. travnja 1758. osuđena je na smrt. Križevački magistrat koji ju je osudio na smrt nije mogao izbjeći obvezu prema kojoj je presudu morao javiti carici Mariji Tereziji u Beč. Primivši spise o nesretnoj Herucini, 9. lipnja 1758. godine Marija Terezija naređuje grofu Franji Nadaždiju, banu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, da Magdu pošalje u Beč.
Liječnici i stručnjaci za čarobnjaštvo utvrđuju kako je Magda bila nepravedno optužena i mučena te preporučuju carici da ispuni svoje geslo i bude pravedna. U pismu koje je Marija Terezija uputila hrvatskom banu 23. studenoga, naredila je da se Magda Logomer vraća natrag u Hrvatsku gdje joj mora biti zajamčena doživotna sigurnost. Nakon što se Herucina vratila iz Beča, gubi se svaki pisani trag što se dalje događalo s posljednjom oslobođenom hrvatskom vješticom. Postoje priče da je nastavila povučeno živjeti u Gornjem gradu u Križevcima i dalje pripravljajući ljekovite pripravke.
115 godina nakon procesa protiv Magde Logomer, 2. ožujka 1873. u Negovcu kod Vrbovca nedaleko od samih Križevaca, rodila se prva hrvatska novinarka, urednica i autorica popularnih povijesnih romana, Marija Jurić Zagorka. Posljednja istraživanja upućuju kako je Zagorkin najpoznatiji roman “Grička vještica” koji se objavljivao u nastavcima u dnevnim romanima temeljen na životu Magdalene Logomer. Vjeruje se da je mnoštvo detalja iz procesa protiv Herucine poslužilo Zagorki kao predložak za Gričku vješticu i kontesu Neru.
