Svjesni tehnološkog razvoj koji je nezaustavljiv, a s njime dolazi i onečišćenje okoliša i prekomjerno iskorištavanje sirovina, potrošnja energije naglo raste, a izvješća Svjetske meteorološke organizacije prikazuju klimatske ekstreme i porast globalne temperature.
Postavlja se pitanje tko je kriv za klimatske nestabilnosti, čovjek ili Sunčevi ili geološki ciklusi promjena. Nastavimo li ovako, utjecaj naše civilizacije na Planet imat će dalekosežne negativne posljedice, zbog kojih će trpjeti buduće generacije. U negativne posljedice koje ostavljamo u naslijeđe ubrajaju se onečišćenje Planeta, slaba kvaliteta i nestanak pitke vode, širenje pustinja, nestanak šumskog tla i njegovo propadanje, uništavanje biljnog i životinjskog staništa i nestanak takvih vrsta. Vođeni ovom teorijom učenici razredne nastave vođeni dipl. ing šumarstva Milanom Vojinovićem zaputili su se u jamu Zaspilu udaljenu oko 1500 m od škole. 
Milan je učenicima ispričao priču o zemljinom GEN-u, objasnio im je što znači GEN (glavni element nasljeđa) te usporedio njihov gen sa genom zemlje. Objasnio im je kako se oni od svojih roditelja naslijedili boju očiju, kose, izgled …Na isti način i Zemlja nasljeđuje ono što joj mi prenesemo. Tako su u Zaspili speleolozi prošle godine izvadili oko 60 m² smeća, a to smeće je jama naslijedila od čovjeka. Milan je poučio djecu kako bi ljudima na Zemlji bio lakši život ako bi svojim postupcima pozitivno utjecali na njene gene.
Upoznao ih je sa geološkom strukturom otoka Korčule koja spada u područja slična spužvi te je ispunjena pukotinama i podzemnim jamama. Takva struktura lako upija vodu i otapa sve ono što čovjek odloži u njen okoliš bilo da se radi o smeću, plastici ili otrovima. Također je napomenuo kako se u dubljim slojevima zemlje nalaze podzemni spremnici vode. Pošto čovjek svojim negativnim utjecajima neprestano narušava eko sustav i zagađuje pitku vodu postoji mogućnost da u skoroj budućnosti ostanemo bez pitke vode.
Svojim načinom poučavanja potaknuo je učenike na razmišljanje, te je nekoliko njih putem pokupilo smeće te su na taj način Zemlji čestitali rođendan. Čist zrak i voda jedni su od uvjeta života. Svakom djetetu je za osobni rast i razvoj potreban zdrav i održivi okoliš. Odgojem i obrazovanjem za održivi razvoj dijete će razviti ekološku svijest, međutim djeca uče od starijih, odnosno odrasli im trebaju biti uzori i zato ako vidi odrasle kako poštuju prirodu i ono će se željeti tako ponašati. Pojava ekološke pismenosti je razlog koji ekološku osviještenost čine obrazovnim imperativom.
U Osnovnoj školi Ante Curać – Pinjac često se provode ekološke akcije, projekti i radionice za povećanje ekološke pismenosti učenika. Povezanost s prirodom treba se početi razvijati u vrlo ranoj dječjoj dobi i zato to treba biti i lokalni i regionalni zadatak. „Prema konvenciji o pravima djeteta univerzalno je pravo svakog djeteta da u okolišu razviju svoj maksimalni potencijal“ (Anđić, 2018: 52) zato okoliš mora biti očuvane kakvoće s biološkom i krajobraznom raznolikosti, a to se postiže racionalnim korištenjem prirodnih dobara i energije kao temeljni uvjet zdravog života i održivog razvoja.
Nakon obilježavanja Dana planeta zemlje među učenicima je provedena anketa o ekološkoj osviještenosti razmišljanjima ovakvog načina obilježavanja Zemljinog rođendana čije rezultate možete pogledati u privitku.
