Knjižnica je prepoznala predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi neke od najistaknutijih osoba hrvatske povijesti. Jedna od njih svakako je Marko Marulić, čijem će bogatom stvaralaštvu biti posvećena ova izložba. Potporu njezinu ostvarenju osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te dr. sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.
Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i svega onog što Marulić predstavlja u hrvatskoj kulturi i povijesti. Kao otac hrvatske književnosti, Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku riječ, a Knjižnica, kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske pisane baštine, svojim ukupnim fondom samo potvrđuje Marulićevo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti, osobito onim svojim dijelom koji se izravno ili neizravno odnosi na Marulića.
Osim svoje iznimne važnosti u kontekstu hrvatske književnosti, Marko Marulić podjednako je bitan i za ukupnu hrvatsku kulturu baštinu. Njegova su se djela tiskala u najvećim knjižarsko-nakladničkim središtima njegova doba, prevodila na brojne svjetske jezike te se spominju u svim značajnim katalozima, biografskim i bibliografskim zbornicima. Marko Marulić najznamenitiji je hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, ali i humanist puno širega dosega, čiji su duhovni i moralistički spisi na latinskome jeziku odjeknuli i u europskim i svjetskim kulturnim krugovima.
Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov život i rad prikazani su kroz najpoznatija Marulićeva djela, koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku.
Ova izložba predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica. Nakon zatvaranja izložbe u Vilniusu, izložba će u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije biti postavljena i u ostalim gradovima Litve.