Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učenici u raznim predmetima koriste ranije stečena matematička znanja i vještina. Najčešće se povezuje s Fizikom i Kemijom gdje je je računanje neizostavan element tih predmeta. S druge strane, postoje i drugi predmeti u kojima razvijene matematičke vještine mogu imati veliku ulogu u razumijevanju nastavnih sadržaja. Jedan od njih je Geografija. Prikupljanjem, razvrstavanjem, obradom, analizom i prikazivanjem podataka u odgovarajućemu obliku mogu se povezati nastavni sadržaji geografije (gustoća naseljenosti, BDP po stanovniku, srednja dnevna temperatura, udjel gradskog i seoskog stanovništva i sl.) sa statistikom u matematici.
Postojeće formule i načini izračuna trebaju se približiti učenicima kako bi razvijali vještine 21. stoljeća, a ponajviše kritičko mišljenje važno za život u današnjem svijetu. Možda više nego ikad, kod učenika je potrebno razvijati vještine argumentiranja, sposobnost čitanja prikazanih podataka i donošenje odluka na temelju tih istih podataka. Naglasak je na pažljivom odabiru relevantnih izvora podataka iz kojih će moći sigurnije donositi pravovaljane zaključke.
Iz tih razloga odlučili su provesti integrirani sat matematike i geografije u dva sedma razreda. Učenici su bili podijeljeni u timove u kojima su promatrali životne uvjete u zemljama Europe. Ciljano su promatrane Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litva, Norveška, Švedska i Hrvatska. Morali su izračunati gustoću naseljenosti, BDP po stanovniku te udio gradskog stanovništva. Dobivene podatke su prikazali stupčastim i kružnim dijagramom.
Na stranici učenici su morali za svaku državu pronaći podatke o cijeni Nike tenisica, ljetnih haljina u Zari/H&M-u te obroka u McDonald’s-u. Nakon toga su provjerili koliko pari tenisica/haljina/obroka mogu kupiti za prosječnu plaću u pojedinoj zemlji. Jeste li znali da s prosječnom Danskom plaćom možete kupiti 40 pari Nike tenisica, dok u Hrvatskoj tih istih tenisica možete kupiti samo 14?
Podaci koje su učenici dobili bili su iznenađujući koliko njima, toliko i nastavnicima. Svaki tim je svoj dio prikazao na zajedničkom plakatu. Izrađene plakate su iskoristili kako bi napravili analizu zemalja i odgovorili na geografska pitanja. Učenici su zadatke rješavali putem tableta u alatu Google obrasca. U kvizu su odgovarali na 15 pitanja s različitim tipovima zadataka – točno i netočno, zadaci višestrukog izbora te zadaci otvorenog tipa. Na sva pitanja učenici su mogli odgovoriti čitajući podatke iz dijagrama, tablica i tematske karte koje su sami izradili u obliku plakata.
Ciljano su odabrali zadatke koji povezuju Matematiku i Geografiju na vrlo smislen i koristan način. Odabrani zadaci kod učenika u isto vrijeme razvijaju matematičke i geografske vještine, kritičko mišljenje, zaključivanje i rješavanje problema svakodnevnog života. Citat Christophera Crawforda “Znanje bez primjene je kao knjiga koja nikad nije pročitana.” najbolje opisuje što se događa kad Geografiju promatramo samo kroz činjenice i Matematiku samo kroz izračune.
U konkretnoj primjeni matematike u geografskom kontekstu, vjeruju da će učenici imati višestruke koristi. Bolje će razumjeti njima često apstraktne pojmove i stjecati dublje uvide u način na koji se ti koncepti koriste u stvarnom svijetu. Kroz integraciju matematike i geografije, učenici su razvijali važne vještine. Skupljali su relevantne podatke, izradili grafičke prikaze, interpretirali grafove, tablice i kartografske prikaze. Sve to im je omogućilo da bolje razumiju kompleksne informacije i donose informirane zaključke.
Učenici su vrlo pozitivno reagirali na integrirani sat matematike i geografije, koristili su puno toga naučenog iz oba predmeta i željni su još takvih satova. Nama se ovakav tip suradnje jako svidio i već planiraju na koji način ga ponoviti i u drugim razredima. Isto predlažu svim zainteresiranim matematičarima i geografima.
