Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i neprovjerene izvore, sve su češća pitanja s kojima se susreću djeca i mladi, budući su mediji, više nego ikada, svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina ili interneta. Današnja su djeca najviše izložena utjecaju medija i iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijske edukacije i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove.
Prema statistici Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz 2018. godine, 81% hrvatskih građana smatra kako se djecu ne podučava u dovoljnoj mjeri o kritičkom vrednovanju medija te opasnostima koje mediji mogu nanijeti, pri čemu se odgovornima smatraju roditelji i šira obitelj (57%) te obrazovni sustav (33%) dok 7% građana smatra da su mediji oni koji trebaju biti odgovorni za edukaciju o medijskoj pismenosti.
Podatak iz istraživanja provedenog uoči 2. Dana medijske pismenosti, od strane IPSOS pulsa, metodom osobnih intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 15 godina, potvrdilo je potrebu za medijskim obrazovanjem i ukazalo na važnost inicijativa koje promiču medijsku pismenosti, budući je tek 8% ispitanika izjavilo kako je imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.
Medijska edukacija doista djeci olakšava razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija, tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici utjecaja koji mediji imaju na pojedinca i cjelokupno društvo. Važnost kritičke medijske pismenosti temelji se na razvijanju kritičkog poimanja pomoću kojih će djeca i mladi vladati medijima, a ne obratno, budući da djeca i mladi trebaju moći zauzeti stav o medijskim sadržajima i kritički ih vrednovati kako medijski sadržaji i korištenje masovnih medija ne bi postali ovisnost kojoj se neće moći oduprijeti.
Imajući u vidu sve navedeno, prošle školske godine učenici vukovarske gimnazije o medijskoj pismenosti učili su izravnim sudjelovanjem na radionici „Djeca upoznaju medije“ u Glasu Slavonije u Osijeku, u sklopu događanja Dani medijske pismenosti koji se održavaju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na drugim Danima medijske pismenosti sudjelovalo je preko 13.000 djece i mladih iz cijele Hrvatske pri čemu su u 90 gradova i mjesta diljem Hrvatske održana čak 273 događanja na kojima su se razvijale vještine kritičkog promišljanja, te se razgovaralo o poštovanju sebe i drugih u medijima, toleranciji i drugim temama medijske pismenosti.
Tom prilikom bili smo aktivni sudionici medijske edukacije i to “na licu mjesta” koja je učenike osnažila i pripremila za razvoj kritičkog poimanja prirode masovnih medija i to izravnom demonstracijom tehnika koje ti mediji koriste i u konačnici objašnjenjem utjecaja koji mediji imaju na nas i cjelokupno društvo. Shvatili da novinarstvo proširuje vidike, čini ljude zrelijima i mudrijima i da biti novinar nije samo posao već i strast prema istini. Učenici su imali priliku izravno razgovarati sa novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja, doživljaj i percepciju novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih.
S obzirom na pozitivna iskustva i dojmove, i ove školske godine odlučili smo obilježiti događanje povodom Dana medijske pismenosti ali ovoga puta u virtualnom okruženju. Zbog situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, započela je nastava na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. Budući je tehnologija prisutna u skoro svakom aspektu života, često dobivamo dojam kako ona, oslanjajući se u prvom redu na internet, otuđuje ljude.
Mi smo odlučili dokazati suprotno i tehnologiju iskoristiti za povezivanje učenika i nastavnika u zajedničkoj aktivnosti povodom Dana medijske pismenosti kroz radionicu Fake News. Lažne vijesti postale su dio naše svakodnevnice. Radionica je namijenjena svim zainteresiranim učenicima a zadatak je promisliti i odgovoriti na pitanje: Na koji način možemo prepoznati lažne vijesti? Učenici trebaju snimiti svoj video odgovor u trajanju do 5 minuta kojim će potaknuti i ostale na kritičku analizu medijskih sadržaja. Sve aktivnosti odvijaju se putem alata Flipgrid putem poveznice za učenike ili putem QR koda. 
Na video zidu dočekat će ih video poruka o važnosti medijske pismenosti i zadatak. Svaki učenik na pitanje odgovorit će video zapisom pri čemu će imati mogućnost vidjeti i poslušati odgovore i drugih učenika.
Lažne vijesti zasigurno su postale dio naše svakodnevice, osobito na društvenim mrežama a postaju i sve veći problem današnjeg društva. Ovim aktivnostima učenici stječu osnovna znanja o funkcioniranju medija i stvaranju medijskih sadržaja te su razvijaju svijest i kritičko promišljanje po pitanju prepoznavanja lažnih vijesti. Materijali o lažnim vijestima i dezinformacijama: https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/05/medijska-pismenost-lazne-vijesti.pdf i i o kritičkom vrednovanju izvora: https://www.medijskapismenost.hr/fake%E2%89%A0fact-uvodenje-kritickog-vrednovanja-izvora-u-ucioinicu/ za radionicu preporučila nam je glavna urednica portala Medijska pismenost i koordinatorica Dana medijske pismenosti gđa. Ana Dokler.
Odgojem za medije u školi, unosimo vrijednosti savjesnom korištenju medija, potičemo kritičku analizu medijskih sadržaja, podižemo razinu svijesti o pozitivnim i negativnim utjecajima medija i digitalne tehnologije, povećavamo informiranost o medijskoj sferi i medijskom utjecaju te potičemo i osnažujemo učenike na odgovorno korištenje medija i produkciju medijskih sadržaja koji doprinose demokratizaciji društva.
