prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Medvjedi (prvi dio)

Unutar porodice medvjeda razlikujemo sedam vrsta koje se odlikuju izraženim osobitostima, a nastanjuju raznolika područja. Iako se razlikuju u veličini, svi imaju zdepasto, teško tijelo s kratkim, snažnim nogama i malim repom. Stopala su im široka i velika, s pet dugih – poput britve oštrih pandži koje, za razliku od mačaka, ne mogu uvući.

Medvjedi su nekoć bili široko rasprostranjeni na gotovo cijeloj sjevernoj polutki i dijelu Južne Amerike. Iako su najveći kopneni mesojedi, meso je zapravo rijetkost u njihovoj prehrani.

Cijelo tijelo pokriva im gusta dlaka različite boje i duljine. Oči i potpuno okrugle uši male su u usporedbi s dugom i širokom glavom. Nos im je vlažan i sjajan poput psećeg.

Medvjeđi hod nalikuje „geganju“ na sve četiri noge. Ponekad se uspravljaju na stražnje noge i s naporom prohodaju nekoliko koraka. Pri hodu se oslanjaju na tabane i pete, poput čovjeka. Manje vrste su osobito dobri penjači, a ponekad i spavaju na drveću. Svi medvjedi znaju plivati, ali najsnažniji plivač je sjeverni medvjed.

Iako medvjedi spadaju u mesojede, biljna hrana čini najveći dio njihove prehrane i po tome se razlikuju od svojih srodnika. Zato ih je prikladnije zvati svejedima jer se hrane i biljkama i životinjama.

Izuzetak je sjeverni medvjed. Naime, snježna, ledena prostranstva njegova doma nude malo biljnog materijala pa je poznat kao aktivni lovac, naročito tuljana. Ostale vrste medvjeda vrijeme uglavnom provode tražeći voće i bobice, pupoljke i gomolje, gljive, lješnjake i žireve. Sve to nadopunjuju kukcima, medom i ličinkama divljih pčela, kad takvu poslasticu uspiju pronaći.

Većina medvjeda je aktivna tijekom dana i to uglavnom u potrazi za hranom. Od svih osjetila najoštrije im je osjetilo mirisa. Medvjedi koji žive u hladnijim predjelima, s izuzetkom sjevernog medvjeda, u jesen se ubrzano hrane kako bi nakupili što više masnog tkiva prije zimskog mirovanja.

S dolaskom hladnijih dana i snijega, medvjed će potražiti skrovište i prekriti ga travom, lišćem i mahovinom. Brlog može biti spilja ili dobro natkrivena rupa između stijena, a ponekad ga i medvjed sam iskopa u korijenju drveća izraslog na strmim obroncima.

Tijekom zime medvjed zapada u dubok san pa danima ne napušta brlog. Prekida ga ponekad za toplijih dana kada izlazi zbog sunčanja, a vjerojatno i zbog uzimanja malih količina hrane.

U proljeće, nakon više mjeseci mirovanja, medvjed napušta brlog mršav i slab.