Za mjernu lokaciju odabran je prostor korita Korane uz pontonski most u Karlovcu koji je samo 1 km udaljen od Gimnazije Karlovac. Za uspješno izvođenje mjerenja učenici su pripremili i ponijeli sljedeće instrumente: mjernu vrpcu (uže) od 50 m, mjernu letvu dužine 5 m s označenim decimetrima, plovak (prazna plastična boca), milimetarski papir i crtaći pribor, kalkulator i zaporni sat. Ovaj terenski rad ne bi bio moguć bez sudjelovanja i pomoći HGSS-a.
Sigurna provedba aktivnosti omogućena je osiguravanjem čamca za provedbu mjerenja kao i pojaseva za spašavanje koje su učenici nosili prilikom mjerenja. Kako bi mogli nacrtati mokri profil korita, tim od pet učenika mjerio je dubinu i širinu korita. Razvukli su baždareno uže te su, uz pomoć mjerne letve, na svakih metar od lijeve prema desnoj obali, nizvodno od pontonskog mosta, mjerili dubinu. Po istom principu izveli su i drugo mjerenje, ali ovaj puta uzvodno od pontonskog mosta. Iz dobivenih podataka koje su upisali u tablicu učenici su na milimetarskom papiru nacrtali mokri profil korite rijeke. 
Za određivanje protoka rijeke koristili su osnovni izraz za protok: q= A v. gdje je q-protok (m3 / s), A – površina poprečnog presjeka vodotoka (proticajna površina u m2), a v – brzina ( m/s). Iz izraza je jasno da je za određivanje protoka potrebno odrediti površinu poprečnog presjeka i brzinu rijeke. Površinu poprečnog presjeka učenici su izračunali iz izraza A=h l, gdje je l – širina rijeke, a h – dubina. S obzirom na to da su učenici izveli dva mjerenja, podaci širine rijeke bili su 53 m i 56 m. Za dubinu rijeke koristili su srednju vrijednost koju su dobili pri svakom mjerenju: 2,62 m i 2,9 metara. Površina poprečnog presjeka u prvom mjerenju iznosila je 138,86 m2 i 162,4 m2.
Brzinu rijeke mjerili su tako da su puštali plovak niz rijeku na ranije određenom dijelu puta i pritom mjerili vrijeme. Na taj način dobili su podatke za brzinu od 0,4 m/s i 0,42 m/s. Iz izraza za protok q = A v, izračunali su protok rijeke Korane 55,54 m3/s nizvodno od pontonskog mosta i 68,21 m3/s uzvodno od pontonskog mosta.
Tijekom ove terenske nastave odgojno-obrazovni ishodi obaju predmeta ostvareni su u cijelosti. Nastava se odvijala u direktnoj interakciji s prirodom, a učenici su bili fizički aktivni u kretanju na kopnu i na vodi. Ovakav program razvija intenzivnu ekološku svijest i povezanost s lokalnim prostorom, odnosno najužim zavičajem. Radeći timski učenici su međusobno surađivali i pružali pomoć jedni drugima. Ono što smatraju osobito zanimljivim jest činjenica da su učenici koji su u redovnoj nastavi manje aktivni sada pokazali veći interes. Ovom se terenskom nastavom, osim geografskih i fizikalnih ishoda učenja, ostvaruju i ishodi međupredmetnih tema, i to upotreba IKT-a, Osobni u socijalni razvoj te Učiti kako učiti.
